Ured turskog predsjednika je priopćio da su dvojica predsjednika "razgovarala o mjerama za poboljšanje veza" dviju zemalja.
Kremlj je izvijestio da su se predsjednici "dotaknuli i međunarodnih tema" kao što su obvezujući ugovori koji bi jamčili sigurnost Ruskoj Federaciji te stanja na Kavkazu i rješavanja krize u Siriji i u Libiji.
Putinova Rusija i Erdoganova Turska održavaju partnerske veze unatoč različitim, pa i suparničkim interesima na različitim poljima kao što su Sirija i Libija, gdje su obje zemlje važni čimbenici.
Rusija i Turska su usto bile u sjeni nedavnog oružanog sukoba na Kavkazu između Azerbajdžana, gdje se govori turski i Gorskog Karabaha, koji podupire Armenija, gdje Rusija ima vojnu bazu.
Veze Moskve i Ankare zategnule su se nedavno i zbog ukrajinske krize pošto je Putin prigovorio turskom kolegi da je ukrajinskoj vojsci dopremio bespilotne letjelice koje su opremljene oružjem, a primjenjuju se protiv proruskih separatista na istoku Ukrajine.
Dok je Zapad već tjednima zabrinut zbog eventualne ruske intervencije u Ukrajini optužujući Moskvu da gomila vojsku i oklopna vozila blizu pogranične zone, Ankara je prošlog tjedna predbacila Kremlju da postavlja NATO-u "jednostrane" zahtjeve.
Turska, članica saveza od 1952., zadnjih je godina navukla na sebe bijes NATO-a zbog toga što je, premda je njegova članica, kupila ruski protuzračni obrambeni sustav S-400.
Rusija, koja odbacuje optužbe da planira invaziju na Ukrajinu, predstavila je 17. prosinca prijedloge sporazuma koji bi ograničili američki te utjecaj NATO-a na zemlje u njezinu susjedstvu.
Ta dva teksta predlažu zabranu proširenja NATO-a, posebno na Ukrajinu, te zabranu američkih vojnih baza u državama bivšeg Sovjetskog Saveza.
Ruski i američki predsjednik o tom su pitanju nedavno dvaput razgovarali telefonski i Biden je zaprijetio Rusiji oštrim sankcijama u slučaju vojne intervencije.
Za 12. siječnja predviđen je sastanak između Rusije i NATO-a te 13. siječnja proširena konferencija u kojoj će sudjelovati Moskva, Washington i europske zemlje.