U hrvatskim školama uskoro bi mogla biti uvedena potpuna zabrana korištenja mobitela – i to ne samo tijekom nastave, već i za vrijeme odmora. O mogućim posljedicama, opravdanosti i granicama takve odluke raspravljali su gosti emisije HTV-a Otvoreno: zastupnica Marija Selak Raspudić, predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo Ivana Kekin, državna tajnica u Ministarstvu znanosti Zrinka Mužinić Bikić i glavni tajnik Udruge ravnatelja osnovnih škola Antonio Jurčev.
Nezavisna zastupnica Marija Selak Raspudić, koja je pokrenula inicijativu zabrane mobitela u školama, istaknula je da su djeca previše izložena ekranima i da to ozbiljno utječe na njihovo fizičko i mentalno zdravlje.
- Kada sam prije dvije godine pokrenula ovu temu, mnogi su me gledali u čudu. Danas sva istraživanja jasno pokazuju da imamo problem. Djeca imaju poteškoće s koncentracijom, spavanjem, mentalnim zdravljem, pa čak i s pretilošću. Vrijeme je da se Hrvatska konačno probudi i poduzme konkretne mjere - rekla je Selak Raspudić.
Zalaže se za to da se mobiteli potpuno isključe iz školskog života, uključujući i odmore, osim u slučajevima zdravstvenih ili edukacijskih potreba.
- Djeca trebaju barem nekoliko sati dnevno biti izvan virtualne stvarnosti – kako bi se ponovno naučila družiti, igrati i fokusirati na nastavu - dodala je.
Kekin: “Digitalizacija djece vodi depresiji i samoozljeđivanju”
Predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo Ivana Kekin podržala je inicijativu, ali upozorila da samo zabrana mobitela u školama nije dovoljna.
- Vidimo snažan porast poremećaja mentalnog zdravlja kod djece i mladih u cijelom zapadnom svijetu. Jedan od glavnih uzroka su društvene mreže - kazala je Kekin.
Prema studiji koju je navela, djeca koja ne koriste društvene mreže spavaju u prosjeku više od osam sati dnevno, dok se kod ostalih kvaliteta sna dramatično pogoršava. Drugi podaci pokazuju i porast samoozljeđivanja među djevojčicama u dobi od 10 do 14 godina, što se povezuje s opsesijom tijelom i uspoređivanjem na društvenim mrežama.
Kekin je otkrila da je njezina stranka već uputila u Sabor prijedlog Zakona o digitalnoj zaštiti djece, kojim bi se zabranio pristup društvenim mrežama djeci mlađoj od 15 godina, osim uz pristanak roditelja.
- To je model koji slijedi Francuska. Djecu treba štititi, a ne prepuštati algoritmima društvenih mreža koje ih ciljano zadržavaju u online svijetu - naglasila je.
Državna tajnica: Škole već imaju pravila – pravilnik je dovoljan!
Državna tajnica Zrinka Mužinić Bikić istaknula je da zabrana mobitela u školama već postoji u velikom broju obrazovnih ustanova.
- Oko 90 posto osnovnih škola već sada zabranjuje korištenje mobitela tijekom nastave i odmora. Pravilnik jasno propisuje što je neprihvatljivo ponašanje i koje se pedagoške mjere primjenjuju - rekla je.
Objasnila je da privremeno oduzimanje mobitela ne znači zadiranje u privatno vlasništvo, već je riječ o pedagoškoj mjeri kada učenik ometa nastavu ili krši pravila. Dodala je da Ministarstvo već godinama radi na edukaciji učitelja, roditelja i učenika o sigurnom korištenju digitalne tehnologije.
Ravnatelji: Djeca su pravila uglavnom prihvatila
Glavni tajnik Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola Antonio Jurčev smatra da škole već dobro funkcioniraju s postojećim ograničenjima.
- U mojoj školi već 12 godina imamo zabranu mobitela. Tijekom nastave to funkcionira odlično, dok je tijekom odmora teže kontrolirati stotine djece na hodnicima. Ali pravila se većinom poštuju - rekao je.
Istaknuo je da mobiteli sami po sebi nisu nužno loši, već način na koji ih koristimo.
- Digitalne tehnologije mogu biti i alat u nastavi, pogotovo za djecu s posebnim potrebama. Zato je važnije raditi na digitalnoj pismenosti, a ne samo na zabranama - poručio je Jurčev.
Dok jedni traže potpunu zabranu mobitela, drugi upozoravaju da bi rigidne mjere mogle izazvati bunt učenika i teškoće u provedbi.
No svi se slažu u jednom – prekomjerno korištenje mobitela i društvenih mreža ozbiljno ugrožava mentalno zdravlje djece, te Hrvatska mora pronaći uravnoteženo rješenje između tehnološkog napretka i zaštite najmlađih.
- Ovo nije ideološka tema, nego pitanje zdravlja i budućnosti naše djece - zaključila je Marija Selak Raspudić.