Eskalacija sukoba između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana izazvala je potrese na globalnim energetskim tržištima, a posljedice su se već osjetile i na hrvatskim benzinskim postajama. Cijene goriva dosegnule su najviše razine u posljednjih godinu do dvije, dok analitičari upozoravaju da bi daljnje pogoršanje sigurnosne situacije na Bliskom istoku moglo dodatno utjecati na tržište nafte i plina.
Na većini benzinskih postaja u Hrvatskoj litra Eurosupera 95 trenutačno se prodaje za oko 1,46 eura, što je najviša cijena u proteklih godinu dana. Eurodizel stoji oko 1,48 eura po litri, što je najskuplja razina u posljednje dvije godine. Pritom se sve više postavlja pitanje koliko bi cijene energenata mogle rasti ako se sukob u regiji dodatno zaoštri.
Napetosti na Bliskom istoku odrazile su se i na kretanja na svjetskom tržištu sirove nafte. Referentna nafta Brent trenutačno se kreće oko 82 dolara po barelu, nakon što je tijekom utorka dosegnula približno 84 dolara. Istodobno je američka nafta WTI pala s oko 77 na približno 74 dolara po barelu, pokazuju podaci međunarodnih tržišta.
Uz naftu, snažno su reagirale i cijene prirodnog plina u Europi. Terminski ugovori za plin skočili su za čak 36 posto, dosegnuvši gotovo 58 eura po megavatsatu, što je najviša razina od siječnja 2023. godine. Naknadno su se cijene djelomično smirile te se trenutno kreću oko 48 eura po megavatsatu.
Dio tržišne nervoze ublažila je izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je najavio mogućnost da Sjedinjene Države osiguraju sigurnosnu pratnju tankerima kroz Hormuški tjesnac. Riječ je o ključnom pomorskom prolazu između Irana i Omana kojim prolazi oko petine svjetske trgovine naftom, uključujući isporuke iz Saudijske Arabije, Iraka, Kuvajta, Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Ipak, zabrinutost na tržištima ostaje visoka. Iranska Revolucionarna garda objavila je kako kontrolira Hormuški tjesnac, a svaki poremećaj u prometu kroz taj prolaz mogao bi značajno utjecati na globalnu opskrbu energentima. Analitičari Goldman Sachsa procjenjuju da bi u scenariju potpune blokade tjesnaca tijekom mjesec dana cijena nafte mogla porasti i do 15 dolara po barelu.
Takav razvoj događaja mogao bi imati šire gospodarske posljedice. Prema procjenama britanskog lista The Guardian, ako bi cijene nafte porasle na 90 do 100 dolara po barelu, inflacija na razvijenim tržištima mogla bi biti i 0,8 postotnih bodova viša od trenutačnih očekivanja. To bi moglo dovesti i do pritiska na središnje banke da ponovno podižu kamatne stope.
S obzirom na to da cijene goriva u Hrvatskoj u velikoj mjeri prate kretanja na svjetskom tržištu nafte, daljnja eskalacija sukoba mogla bi se brzo preliti i na domaće tržište. Premijer Andrej Plenković poručio je kako Vlada prati situaciju i ne isključuje mogućnost intervencije.
„Vlada je i u ranijim krizama štitila građane i gospodarstvo. Ako procijenimo da bi cijene mogle značajno rasti, intervenirat ćemo i odrediti gornju granicu“, izjavio je Plenković.
Bivši ministar gospodarstva i nekadašnji čelnik INA-e Davor Štern smatra da bi rast cijena energenata mogao biti teško izbjeći. Ističe kako kroz Hormuški tjesnac prolazi oko petine svjetske trgovine naftom, zbog čega bi svako ozbiljnije ograničenje prometa moglo snažno utjecati na cijene nafte, plina i naftnih derivata.
Štern upozorava i na dodatni rizik – moguće oštećenje energetske infrastrukture u regiji. „Problem nije samo u zatvaranju pomorskih ruta nego i u mogućim prekidima proizvodnje i prerade nafte, što bi moglo imati dugotrajnije posljedice“, rekao je.
S druge strane, energetski stručnjak Ivica Jakić smatra da nema razloga za dramatičan rast cijena. Prema njegovu mišljenju, određeni rast derivata već je vidljiv, ali tržište bi se moglo relativno brzo stabilizirati.
Dodaje i da dio aktualnog poskupljenja proizlazi iz špekulativnog ponašanja na tržištu, budući da se gorivo koje je trenutačno u prodaji često nabavljalo po nižim cijenama sirove nafte.
„Trgovci nastoje podići cijene kako bi se zaštitili od mogućih budućih poskupljenja. Međutim, na tržištu nafte i dalje ima dovoljno ponude i zasad ne vidim razloge za ozbiljnu eskalaciju cijena“, zaključio je Jakić.