To je to što me zanima!

Rektor Boras dobio nagradu za jačanje odnosa s Argentinom

Riječ je o nagradi koja nosi ime poznatog argentinsko-hrvatskog antropologa i policajca Juana Vuceticha - Ivana Vučetića, pionira metode identifikacije pomoću otisaka prstiju - daktiloskopije
Vidi originalni članak

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras primio je u petak Nagradu "Juan Vucetich" za 2019. za izvanredan doprinos u promociji odnosa i jačanju prijateljstva između Argentine i Hrvatske koju mu je uručio izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Republike Argentine u Republici Hrvatskoj Maximilian Gregorio-Cernadas.

Svečanost je održana u Velikoj dvorani Hrvatskoga leksikografskog zavoda Miroslava Krleže na kojoj je veleposlanik Gregorio-Cernadas podsjetio na bogatu povijest hrvatsko-argentinskih odnosa istaknuvši kako je suradnja dviju država i naroda, koji dijeli sličan mentalitet, sve bolja zahvaljujući sustavnu zauzimanju institucija, ali i pojedinac kao što je rektor Boras.

Nagrada u ozračju obljetnica - sveučilišne i diplomatske

Riječ je o nagradi koja nosi ime poznatog argentinsko-hrvatskog antropologa i policajca Juana Vuceticha - Ivana Vučetića, pionira metode identifikacije pomoću otisaka prstiju - daktiloskopije, koji je uspostavio vlastiti sistem za klasifikaciju otisaka prstiju koji je nazvao ikonofalangometrija.

MINISTRICA DIVJAK: Sporazum sa sindikatima korak je unaprijed za bolju reformu

Veleposlanik Gregorio-Cernadas napomenuo je kako se ove godine nagrada dodjeljuju u ozračju sviju obljetnica - 350. godina Sveučilišta u Zagrebu i 27. obljetnice uspostve diplomatskih odnosa između Argentine i Hrvatske. 

Nagradu "Juan Vucetich" osnovalo je Veleposlanstvo Republike Argentine 2017., njezin prvi laureat je hrvatski političar Davor Ivo Stier, koji je rođen, odrastao i obrazovao se  u Argentini, a i nazočio je današnjoj svečanosti.

Laureat Boras posvjedočio je kako je osobito počašćen ovom nagradom koja na prvome mjestu pripada zagrebačkome Sveučilištu za njegovo sustavno nastojanje da ojača veze i sa zemljama izvan "staroga kontinenta", među kojima je na posebnom mjestu i Argentina zbog potomaka hrvatskih iseljenika koji su u velikom broju migrirali u Argentinu kraljem 19. i početkom 20. stoljeća. Podsjetio je da su među njima bili i članovi njegove obitelji po majčinoj strani.

Rektor Boras vjeruje kako će argentinsko-hrvatska suradnja jačati jer za to, smatra, ima puno elemenata.

Ivan Vučetić rodio se 20. srpnja 1858. na otoku Hvaru, koji se tada zvao Lesina i bio je u sastavu Austro-Ugarske, a upisan je u knjigu rođenih pod imenom Giovanni Antonio Vucetich i bio je najstariji od jedanaestero djece njegovih roditelja.

Pomagao je ocu u bačvarskom obrtu, a istodobno se školovao kod franjevca Bonagracija Marojevića koji je držao Učiteljsku školu. Tamo je Vučetić naučio čitati i pisati te čak dva jezika -  talijanski i njemački. Stekao je i zavidnu glazbenu naobrazbu pa je tako u Puli, gdje je početkom 1880-ih služio u austrougarskoj mornarici, vodio vojni orkestar.

No, prekretnica u njegovu životu bila je odluka da se zajedno s mlađim bratom Martinom i nekolicinom prijatelja 1884. uputi u Argentinu, gdje je četiri godine poslije, kao Juan Vucetich, postao službenik policije u La Plati i nakon početnih godina rada na statističkim poslovima, počeo se baviti poslovima identifikacije.

KOLINDA GRABAR-KITAROVIĆ: 'Rezultati PISA testova su loši, obrazovna reforma ne radi...'

Poslije dodatnih studija dobio je posao u Središnjem uredu policije u La Plati, i ubrzo postao ravnatelj Odjela za statistiku. Šef policije povjerio mu je zadatak identifikacije počinitelja kaznenih djela metodom antropometrije, to jest na temelju njihovih fizičkih obilježja.

Međutim ta se metoda u mnogim slučajevima pokazala vrlo nepouzdanom. Proučavajući otiske prstiju Vučetić je došao do iznimnog otkrića. Prvi je otkrio da su papilarne crte nepromjenjive i da se razlikuju od čovjeka do čovjeka. Od velikog broja otisaka koje je skupio, nije mogao naći dva identična. Otkriće je nazvao ikonofalangometrijom, a poslije joj je promijenio ime u daktiloskopija.

Daktiloskopija je proslavila Vučetića diljem svijeta. Glasoviti izumitelj je 1913. u sklopu svoje svjetske turneje posjetio rodnu Hrvatsku i Hvar te prijateljima i općini darovao brojne knjige. 

Kada je u siječnju 1925. Vučetić umro, argentinski parlament prekinuo je sjednicu i počastio ga najvećim pohvalama, a u čast tom velikom velikom izumitelju u La Plati je još za njegova života osnovan "Muzej Vučetić" kojem je bio i prvi direktor.

Ime Ivana Vučetića danas nosi Policijska akademija u La Plati i Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja hrvatske policije u Zagrebu. 

 

Idi na 24sata

Komentari 0

Komentiraj...
Vidi sve komentare