Peti članak zakona o kriznom porezu jasan je i laicima. Piše da porez od dva posto vrijedi za plaće više od 3000, a niže od 6000 kuna. Prema stopi od četiri posto, piše dalje u tom članku, oporezivat će se plaće više od 6000 kuna. To znači da svi čija je plaća točno 6000 kuna ne moraju plaćati krizni namet. Zamolili smo pravnicu Milicu Jovanović iz Nezavisnih hrvatskih sindikata da pročita sporni članak, a ona je potvrdila naše sumnje. Nejasno je trebaju li građani koji zarađuju točno 3000 kuna također platiti porez.
- Poslodavci će porez sigurno skidati sa svih plaća pa bi se neki radnici mogli uhvatiti za ovu zakonsku rupu. Mogli bi podignuti tužbe i tražiti novac - kaže.
I sindikalist Vilim Ribić potvrdio je da nije jasno kako bi se porez trebao obračunavati, no vjeruje kako su računovodstva tvrtki dobila upute. Nazvali smo i ministra financija Ivana Šukera, koji je prije rekao da njemu u zakonu nema ništa sporno. Razljutilo ga je što se bavimo “takvim stvarima” te je rekao da nas on ne može sad učiti financijama.
- Nije istina da postoji rupa u zakonu. Vidjet ćete da u njegovoj primjeni nitko neće stvarati probleme - kazao je ministar Šuker.
Još veći problem s tim zakonom pravnica Milica Jovanović vidi u tome što je retroaktivan.
- Porez će skinuti s plaća isplaćenih u kolovozu, no one su zarađene u srpnju. Kako je zakon stupio na snagu 1. kolovoza, ispada da će zahvatiti plaće zarađene prije njegova donošenja, a to je protuustavno - rekla je Jovanović.
Dodaje da će radnici moći tražiti odštete i za to, a prođu li zahtjevi na sudu, odštete će se isplaćivati iz državnog proračuna. Zakon je predsjednik Stjepan Mesić poslao na Ustavni sud tražeći ocjenu njegove ustavnosti.