Hrvatska Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA), kao dio šire operacije više država zapadne alijanse, sudjelovala je u razotkrivanju tajnih susreta pukovnika ruske Federalne sigurnosne službe (FSB) Igora Egorova i njegova vrbovanog suradnika general-majora ukrajinske tajne službe (SBU) Valerija Šaitanova (57) na teritoriju Republike Hrvatske, pišu ukrajinski i britanski mediji.
Prema istim izvorima, general-major Šaitanov uhićen je u Kijevu prije nekoliko dana i optužen za veleizdaju, terorizam i špijunažu u korist Rusije.
Šaitanov je zaista krupna zvijer: do uhićenja je bio šef Odjela za specijalne operacije SBU-a. Ni njegov ruski hendler, pukovnik FSB-a Igor Egorov, nije ništa manje poznat u obavještajnim krugovima.
Zapadne službe tvrde da je pripadnik elitnog odjela Vimpel (formiranog u vrijeme sovjetskog KGB-a), zaduženog za provođenje svih vrsta tajnih operacija, uključujući sabotaže i ubojstva, izvan ruskog teritorija.
Neki ga povezuju, poput poznatog britanskog istraživačkog portala Bellingcat, s rušenjem malezijskog zrakoplova MH 117 nad okupiranim dijelom Ukrajine.
Optužbe protiv general-majora Valerija Šaitanova ukrajinska služba SBU javno je potkrijepila fotografijama i snimkama. SBU, dakle, tvrdi da imaju sasvim dovoljno audio i videomaterijala koji dokazuju izdaju.
U Hrvatskoj planirao likvidacije
Prema dostupnim obavještajnim informacijama iz zapadnih izvora, Egorov i Šaitanov susretali su se u turističkoj destinaciji Puli (najmanje tri puta, od rujna 2015. do listopada 2019.).
Jedna od tema tih tajnih susreta u Hrvatskoj, tvrde izvori ukrajinskog SBU-a, bilo je ubojstvo Adama Osmajeva, čečenskog dragovoljca koji se borio na strani Kijeva tijekom sukoba s Rusima u istočnoj Ukrajini, a koje je trebao organizirati Šaitanov.
Likvidaciju je trebala izvesti osoba koju ukrajinska služba označava s “N”. Čečen Adam Osmajev od 2012. godine je na ruskoj tjeralici zbog navodnog planiranja atentata na predsjednika Vladimira Putina. Nakon rata preživio je dva atentata, a u drugom pokušaju ubijena je njegova supruga Amina Okujeva. Sumnja se da je oba pokušaja ubojstva organizirala Rusija.
Prema tvrdnjama SBU, Šaitanov za Ruse radi još od 2014. pod kodnim imenom Babyl. FSB je uhićenom Šaitanovu trebao za usluge platiti 200.000 dolara i osigurati rusku putovnicu. Uhićenje Šaitanova, procjenjuju nezavisni analitičari, velik je udarac na ambicije moćnog ruskog FSB-a, koji je u posljednjih nekoliko godina doživio ozbiljne blamaže u svojim europskim operacijama.
Ukrajinska služba SBU navela je da su se ovi sastanci u europskim državama, uključujući RH, nadzirali.
Nadalje, njemački tabloid Bild iz svojih izvora doznaje kako su “zapadne službe”, kao dio strategije umanjivanja ruskog utjecaja, pomogle u nadziranju kontakata između optuženog Šaitanova i njegovih nalogodavaca iz Moskve.
Obavještajni analitičari smatraju da Ukrajinci ne bi objavili podatke vezane za djelovanje europskih sigurnosnih službi, uključujući hrvatsku, bez jasnog ranijeg dogovora. Bellingcat, već spomenuta istraživačka web stranica, piše da je ruski pukovnik Egorov od 2014. putovao na 37 međunarodnih destinacija, većinom u Njemačku, rjeđe u Francusku i Hrvatsku, ali je jasno da Ukrajinci nisu mogli nadzirati špijunski par nego su to učinile matične službe. Uključujući hrvatsku SOA-u.
Ruski agent često je putovao i u Crnu Goru. Ondje je najdulje (pet dana) ostao u rujnu 2016., mjesec dana prije neuspješnog državnog udara. Crnogorska strana optužila je upravo ruske službe za pokretanje neuspješnog puča.
SOA nije željela komentirati ove podatke. No iz svega je jasno da ruski obavještajni aparat, bez obzira na to je li vojni ili civilni, ne može neopaženo djelovati na hrvatskom teritoriju.