Vladimir Saldo, guverner Hersonske oblasti kojeg je postavila Rusija, tvrdi da Oružane snage Ukrajine (OSU) koriste civile kao živi štit u hersonškom mikrodistriktu Korabel. Prema njegovim riječima, ukrajinski vojnici postavljaju vojne položaje unutar stambenih četvrti na otoku, čime direktno ugrožavaju preostalo stanovništvo koje se nije evakuiralo, piše TASS.ru.
Saldo navodi kako ukrajinske snage na tom području opremaju vojne pozicije i postavljaju kontrolne točke za bespilotne letjelice, skrivajući se pritom u civilnim objektima. Tvrdi da je Karantinski otok za ukrajinske vojnike postao vojna pozicija, a ne stambena zona.
- OSU tamo postavljaju kontrolne točke za bespilotne letjelice i skrivaju se u stambenim zgradama. Zapravo, ukrajinski borci se zaklanjaju iza onih ljudi koji još nisu uspjeli otići - rekao je dužnosnik u razgovoru za rusku agenciju TASS.
Dodao je kako ukrajinski vojnici prvo određeno područje pretvore u svoju bazu, a zatim ostavljaju ljude bez struje, vode i pomoći, za što kasnije okrivljuju druge. Ove optužbe dolaze u kontekstu ranijih poziva ukrajinskih vlasti stanovnicima da napuste grad. Oleksandr Prokudin, načelnik regionalne vojne uprave kojeg je imenovao Kijev, prethodno je pozvao stanovnike Hersona da se evakuiraju na sigurnije lokacije.
Međunarodne istrage bez novih dokaza
Unatoč ovakvim teškim optužbama, nedavne istrage i izvješća međunarodnih organizacija za ljudska prava ne pružaju nove dokaze koji bi potkrijepili tvrdnje da ukrajinske snage koriste civile kao živi štit u Hersonu. Umjesto toga, najnovija izvješća iz 2025. i 2026. godine ističu porast civilnih žrtava u regiji, prvenstveno kao rezultat ruskih napada, te tešku humanitarnu situaciju na područjima pod ruskom okupacijom.
Izvješća Ujedinjenih naroda (UN) i Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) objavljena tijekom 2026. godine ne sadrže nikakve navode o tome da ukrajinske snage koriste civile kao živi štit. U srpnju 2026., Ured OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) izvijestio je o značajnom porastu civilnih žrtava u područjima pod kontrolom ukrajinske vlade, što se u velikoj mjeri pripisuje ruskim dalekometnim napadima.
Misija UN-a za praćenje ljudskih prava u Ukrajini također je zabilježila porast civilnih žrtava. U lipnju 2026. godine, Hersonska regija bila je među najpogođenijima, s 18 ubijenih i 236 ozlijeđenih civila, dok je u srpnju broj civilnih žrtava u Ukrajini dosegnuo najvišu mjesečnu razinu od svibnja 2022. godine.
Kontekst informacijskog rata i ranije optužbe
Optužbe o taktikama koje ugrožavaju civile nisu u potpunosti nove u ovom sukobu. U kolovozu 2022. godine, Amnesty International objavio je izvješće u kojem se navodi da su ukrajinske snage ugrozile civile uspostavljanjem baza i djelovanjem oružanih sustava u naseljenim stambenim područjima, uključujući škole i bolnice. Organizacija je tada naglasila da takve taktike krše međunarodno humanitarno pravo jer pretvaraju civilne objekte u vojne mete. Važno je napomenuti da se to izvješće odnosi na raniju fazu sukoba i ne spominje izričito korištenje "živog štita" u smislu prisiljavanja civila da štite vojne operacije.
Međunarodno humanitarno pravo strogo zabranjuje korištenje živog štita, što se smatra ratnim zločinom i podrazumijeva namjerno korištenje civila za zaštitu vojnih ciljeva od napada. Uzajamne optužbe o kršenjima ljudskih prava i ratnim zločinima redovito se pojavljuju s obje strane i dio su šireg informacijskog rata koji prati oružani sukob. U takvom okruženju, provjera i potvrda navoda iz neovisnih i vjerodostojnih izvora, kao što su [izvješća UN-a](https://ukraine.ohchr.org/en/reports), ostaje ključna.