Rebalans ovogodišnjeg državnog proračuna, koji je predložila Vlada, većinom glasova u petak je podržao Hrvatski sabor, ukupni proračunski prihodi povećavaju se za 30 milijuna eura, a rashodi smanjuju za 223 milijuna eura, te iznose 33 milijarde, odnosno 36,8 milijardi eura. Nakon Vlade, i Sabor je prihvatio amandman Magdalene Komes (HDZ) vrijedan milijun eura, a namijenjen izgradnji i opremanju Ekonomske škole Sisak. Oporba rebalansom nije bila zadovoljna što je pokazala i podnošenjem 52 amandmana, tražeći da država za neke stavke izdvoji više sredstava, a neke 'sreže'.
Vlada, a ni Sabor nisu se s time suglasili, pa su sve oporbene amandmane odbili.
Komes, jedina zastupnica saborske većine koja je podnijela amandman, objasnila je kako je Ekonomska škola Sisak, za koju se zauzela, do katastrofalnog potresa 29. prosinca 2020. bila smještena u zgradi OŠ Ivana Kukuljevića te kako je njen osnivač, Grad Sisak, obavijestio Sisačko-moslavačku županiju, koja je osnivač Ekonomske škole, da će trebati cijelu zgradu za uvođenje nastave u jednoj smjeni.
Ekonomska škola ostala je bez prostora, pa je županija počela graditi na novoj lokaciji, a milijun eura dobro će joj doći za uređenje i opremanje škole.
Vlada je ranije objasnila kako je cilj rebalansa uskladiti proračunske stavke s odlukama koje su se donosile nakon donošenja samog proračuna, a kojima je osigurano više od milijardu eura za građane i umirovljenike, u vidu povećanja mirovina, izdvajanja za plaće, socijalne i porodiljne naknade.
Za rebalans, odnosno izmjene državnoga proračuna, glasovala je većina zastupnika, njih 76, od glasovanja se suzdržalo troje zastupnika, a 49 ih je bilo protiv.
Sabor prihvatio premijerovo Godišnje izvješće Vlade
Hrvatski sabor u petak je većinom glasova prihvatio Godišnje izvješće Vlade, te mjere Vlade iznesene u Izvješću koje mu je prošli tjedan podnio premijer Andrej Plenković poručivši pritom kako su nastavak rasta i podizanja standarda među glavnim ciljevima Vlade u idućem razdoblju. U budućnosti nas očekuju ogromni izazovi, sigurnosni, energetski i ostali, vodit ćemo računa da građanima osiguramo sigurnost, nastavimo rast plaća, mirovina i životnog standarda, suzbijamo inflaciju i nejednakost, poručio je tom prigodom premijer.
Oporbi, koja je oštro kritizirala njegovo Izvješće, a time i ono što Vlada radi, uzvratio je kako se Hrvatska ne vodi pesimizmom, nego povjerenjem i odgovornošću.
Premijer se pohvalio kako hrvatsko gospodarstvo raste 18 uzastopnih kvartala, a nezaposlenost je na povijesno niskoj razini.
Dok smo 2016., na početku prvog mandata, na jednu nezaposlenu osobu imali četiri zaposlena, danas je omjer 1:23, istaknuo je.
Pohvalio se i kako je prvi put u povijesti Hrvatske inozemni dug države manji od ukupne štednje građana i poduzeća u bankama.
Najavio je i kako se za ovu godinu očekuje gospodarski rast na godišnjoj razini od 3,3 posto te dodao kako će ulazak Hrvatske u OECD iduće godine biti nova potvrda gospodarskog, političkog i društvenog sazrijevanja.
Složio se s tvrdnjama da u Hrvatskoj postoji problem inflatornih pritisaka kazavši da očekuje puno snažniju i veću ulogu Hrvatske narodne banke.
Kao drugi problem izdvojio je priuštivo stanovanje za mlade, naglasivši da su u Vladi svjesni tog problema i da na tome rade.
Najavio je daljnji rad na poreznoj reformi te donošenje Zakona o starijim osobama do kraja mandata, kako bi se cjelovito uredila prava i usluge treće dobi.
Sabor izmijenio i dopunio pet pravosudnih zakona radi pristupanja Hrvatske OECD-u
Hrvatski sabor je u petak izmijenio i dopunio pet pravosudnih zakona koji se doneseni radi pristupanja Hrvatske Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) koje se očekuje iduće godine. Izmijenjeni su i dopunjeni Zakon o sudovima, Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Kazneni zakon, Zakon o kaznenom postupku te Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti. Izmjene i dopune Zakona o sudovima donesene su radi radi provedbe presude Suda Europske unije u spojenim predmetima FINA protiv HANN-INVEST i dr. s ciljem revidiranja odredbi o obvezatnosti pravnih shvaćanja sjednica sudaca i sudskih odjela.
Mijenjaju se uvjeti za imenovanje ravnatelja Uskoka
Izrijekom je propisana zabrana primanja darova za suce te su povećani udjeli mjerila kvalitete i kvantitete rada sudaca u njihovom ocjenjivanju (s najviše po 60 na najviše po 70 bodova). Osniva se i novi sudski odjel specijaliziran za postupanje u predmetima korupcije i organiziranog kriminaliteta u Županijskom sudu u Varaždinu.
Izmjenama zakona se nadležnost za odlučivanje o podnesenim zahtjevima za suđenje u razumnom roku prenosi s predsjednika neposredno višeg suda na predsjednika suda pred kojim je postupak u tijeku. Također, propisana je i obveza pohađanja stručnog usavršavanja za sve suce koji sude u predmetima obiteljskih odnosa, kao i specijalizacija sudaca drugostupanjskih sudova.
Izmjenama Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta rasterećuje se Županijski sud u Zagrebu jer se proširuje nadležnost Županijskog suda u Varaždinu koji ujedno preuzima i područje nadležnosti Županijskog suda u Bjelovaru. Također, omogućuje se i učinkovitiji rad Uskoka u složenijim koruptivnim kaznenim predmetima. Mijenjaju se i uvjeti za imenovanje ravnatelja Ureda i izričito se propisuje da nitko ne može biti imenovan na ovu dužnost više od dva puta uzastopce.
Izmjenama Kaznenog zakona uvodi se novo kazneno djelo - dovođenje u opasnost života i imovine sustavom umjetne inteligencije te se revidira i kazneno djelo podmićivanja zastupnika.
Uz to, pooštravaju se zakonske sankcije za kazneno djelo trgovanja ljudima koji se odnose na nehajno prouzročenje smrtne posljedice, a za nastup smrtne posljedice kod djeteta žrtve trgovanja ljudima uvodi se kazna zatvora od najmanje 10 godina pa sve do dugotrajnog zakona. Također, to kazneno djelo dopunjuje se i iskorištavanjem zamjenskog majčinstva kao novim ciljem kaznenog djela.
Pooštreno kažnjavanje za kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama
Zakonom je pooštreno i kažnjavanje za kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama te će se minimum za to kazneno djelo povisiti sa jedne na 3 godine zatvora.
Izmjenama Zakona o kaznenom postupku ubrzava se kazneni postupak te se stoga pojednostavljuje postupanje pred optužnim vijećem. Optužna vijeća održavat će se bez sudjelovanja stranaka uz dvije iznimke - kada se ima zaprimljena izjava jednog ili više okrivljenika vezano za donošenje presude na temelju sporazuma stranaka te kada se ima prethodno suđenje o zakonitosti dokaza.
Izmjenama Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (zviždači) izrijekom se obuhvaćaju kaznena djela protiv gospodarstva, protiv službene dužnosti te kazneno djelo pronevjere i podmićivanja zastupnika. Dodatno se jača pozicija 'zviždača' jer će osobe koje nepravilnosti prijavljuju izravno policiji ili državnom odvjetništvu imati pravo na zaštitu pod jednakim uvjetima kao i osobe koje prijavu podnose nadležnom tijelu za vanjsko prijavljivanje.
Izmjenama zakona propisani su i rokovi pa odgovor na tužbu treba biti u roku od 15 dana, održavanje glavne rasprave u roku od 30 dana od primitka odgovora, te okončanje prvostupanjskog postupka u roku od šest mjeseci, dok je drugostopanjski sud dužan odlučiti o žalbi u roku 30 dana. Povećane su i gornje granice prekršajnih kazni za osvetu prema prijavitelju, do 100.000 eura za pravnu osobu, do 15.000 eura za fizičku osobu obrtnika te 6 tisuća eura za pojedinca.
Osniva se tim za suzbijanje kibernetičkog kriminaliteta pri DORH-u
Sabor je donio i izmjene Zakona o Državnom odvjetništvu po kojim će provedba temeljnih sigurnosnih provjera biti samo za službenike i namještenike u državnom odvjetništvu nadležnom za postupanje u predmetima korupcije i organiziranog kriminaliteta.
Zbog sve učestalije pojave kibernetičkog kriminaliteta, pri Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske osniva se posebni tim za njegovo suzbijanje. Glavnom državnom odvjetniku propisana je mogućnost da osnuje specijalizirane timove za suzbijanje drugih vrsta kriminaliteta i nezakonitosti koje ugrožavaju imovinu Republike Hrvatske i opća dobra, kao i da imenuje voditelje i članove timova na vrijeme od pet godina.
Sabor izmijenio Zakon o provjeri stranih ulaganja
Hrvatski sabor u petak je po hitnom postupku jednoglasno izmijenio Zakon o provjeri stranih ulaganja kojim se osigurava preduvjet za uspostavu sustava provjere stranih ulaganja koja mogu utjecati na nacionalnu sigurnost ili javni poredak u RH, a posljedično i u EU.
Njegovim donošenjem ispunjen je jedan od kriterija za pristup Hrvatske OECD-u te se u hrvatsko zakonodavstvo transponira EU uredba.
Zakonom se osniva i Povjerenstvo za provjeru stranih ulaganja koja dolaze iz trećih zemalja, čija je uloga utvrditi obveznike, one pravne osobe na koje strano ulaganje utječe ili može utjecati na nacionalnu sigurnost, a odnosi se na ulaganja povezana s kritičnim infrastrukturama, opskrbom kritičnim resursima, pristupom osjetljivim informacijama, komunikacijskom i izbornom infrastrukturom, kao i područje medija. Također, provjeravaju se strana ulaganja i na sve vrste koncesija.
Po hitnom postupku izmijenjen je i Zakon o lijekovima kojim se uvodi obveza redovitog izvještavanja o zalihama lijekova na svim razinama, od proizvođača i veleprodaja do ljekarni.
Agencija i ministarstvo u realnom vremenu će pratiti zalihe lijekova radi sprečavanja nestašice
Tako će Agencija za lijekove i medicinske proizvode i Ministarstvo zdravstva će u realnom vremenu pratiti sve zalihe lijekova radi sprečavanja nestašice. Zakonom je uvedena obveza redovitog izvještavanja o zalihama lijekova na svim razinama, od proizvođača i veleprodaja do ljekarni, radi sprečavanja nestašica i osiguravanja redovite opskrbe. Oni sada moraju upisivati sve potrebne podatke kako bi se na vrijeme moglo reagirati.
Sabor je donio i Zakon o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode kojim se u naše zakonodavstvo prenosi Uredba EU kojom se uspostavlja jedinstveni sustav zaštite na razini EU za oznake zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode kao jedno od prava intelektualnog vlasništva. Na razini EU-a do sada je postojao jedinstveni sustav zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla za poljoprivredne i prehrambene proizvode, vina i jaka alkoholna pića, no ne i za zaštitu takvih oznaka za druge vrste proizvoda, kao što su primjerice tradicionalni obrtnički proizvodi.
Za obrtničke i industrijske proizvode, Hrvatska i dio država članica imali su posebne nacionalne sustave zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla, no oni se razlikovali po opsegu i nisu pružali zaštitu izvan nacionalnog državnog područja. Ta EU uredba u cijelosti je obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama, od 1. prosinca 2025.
Odbijen prijedlog dijela oporbenih zastupnika da Vlada izjavi rezervaciju na stjecanje poljoprivrednog zemljišta
Zbog pristupanja OECD-u Sabor je dopunio Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojom je ukinut uvjet reciprociteta u slučajevima kada poljoprivredno zemljište nasljeđuju pravne i fizičke osobe iz država pristupnica Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija OECD-a. Sada vlasnici poljoprivrednog zemljišta ne mogu biti strane pravne i fizičke osobe, osim ako međunarodnim ugovorom i posebnim propisom nije drukčije određeno. Iznimno, takve osobe mogu stjecati pravo vlasništva nasljeđivanjem uz uvjet reciprociteta.
Odbijen je prijedlog zaključka klubova zastupnika Možemo!, SDP-a, HSS-a, Glasa i DOSiP-a te IDS-a, PGS-a, Unije Kvarnera i PIP-a i SDSS-a kojim bi se Vlada obvezala da u procesu pristupanja OECD-u, odnosno Kodeksu o liberalizaciji kretanja kapitala izjavi rezervaciju na svaki oblik stjecanja poljoprivrednog i šumskog zemljišta, uključujući i stjecanje nasljeđivanjem.
Sabor je prihvatio i nekoliko izvješća među kojima su izvješće o radu policije u 2024. te godišnje izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za 2024.
Sabor: Tajniku Sabora Orloviću treći mandat, prisegnuo Damir Barbir
Hrvatski sabor u petak je jednoglasno imenovao Davora Orlovića za tajnika Sabora, što mu je treći četverogodišnji mandat, a odlučio je i da Damir Barbir postaje saborski zastupnik.
Da Barbir postaje zastupnik, Sabor je jednoglasno odlučio, a novi je zastupnik odmah prisegnuo da će dužnost obnašati savjesno i odgovorno, u radu se držati Ustava i zakona, zauzimati se za svekoliki napredak Republike Hrvatske.
Sabor je zapravo potvrdio odluku svog Mandatno-imunitetnog povjerenstva da Barbir zamjenjuje Viktoriju Knežević (Centar) koja je u Sabor ušla kao zamjena Ivici Puljku (Centar), bivšem splitskom gradonačelniku, no kako je on podnio ostavku na zastupničku dužnost, mandat je 'proslijeđen' Barbiru.
Predsjednik MIP-a Robert Jankovics napomenuo je da Barbir nije član stranke Centar, ali da je bio na koalicijskoj listi (SDP/Centar/HSS/DOSIP, Reformisti/Glas) u 10. izbornoj jedinici, s koje je izabran Puljak. "Da čujemo danas je li član stranke", izjavio je Ranko Ostojić (SDP).
Barbir je bivši šef splitskog SDP-a koji je tu stranku napustio nakon što je, suprotno volji tadašnjeg šefa splitskog SDP-a Davora Matijevića, glasovao za zaduženje Grada Splita koji je predložio tadašnji splitski gradonačelnik Ivca Puljak.
Orlovića, kojemu je istekao mandat, Sabor je razriješio i odmah imenovao tajnikom, a za njegovo imenovanje glasovala su 122 zastupnika.
Tajnika Sabora imenuje i razrješuje Sabor, na prijedlog predsjednika Sabora, u ovom slučaju Gordana Jandrokovića.
U pogledu prava, tajnik Sabora ima položaj predsjednika saborskog radnog tijela.
Novi mandat dijelu Upravnog vijeća HMDCDR-a
Zbog isteka mandata, Sabor je razriješio sadašnje članove Upravnog vijeća Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata i ponovno ih, na četiri godine, imenovao na tu dužnost. Riječ je o Neli Kušanić, Mariju Reljanoviću, Nikici Bariću i Davoru Marijanu.
Upravno vijeće Centra ima predsjednika, potpredsjednika i pet članova.
Osnovao je Odbor za nagradu za promicanje prava djeteta koja se dodjeljuje za iznimna postignuća u zaštiti dobrobiti, prava i interesa djece i u njega. U Odbor su, na dvije godine, imenovani Josip Šestak, Herman Vukušić, Božena Horvat-Alajbegović, Tin Pongrac i Ana Babić.
Sabor je potvrdio i kadrovske promjene u nekoliko svojih odbora, u Odboru za Ustav, umjesto Peđe Grbina (SDP) bit će Mihael Zmajlović, u Odbor za vanjsku politiku umjesto Marina Živkovića (Možemo) ulazi Jelena Miloš, a u Odbor za pravosuđe umjesto Viktorije Knežević (Centar) Marija Lugarić (SDP).
SDP-ovu Ivanu Marković u Odboru za zaštitu okoliša mijenja Marija Blažina (SDP), a umjesto Miloš u MIP ulazi Živković.