Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Otpad je stigao 2008. u Prominu. Načelnik Tihomir Budanko traži sanaciju od 2017. Institucije su tražile strpljenje i osnivale povjerenstva, ali problem još nije riješen...
U napuštene rudarske prostore jame Dočina nedaleko od mjesta Oklaj 2008. nezakonito je odložen otpad dopremljen iz luke u Šibeniku. HDZ-ov načelnik Promine, Tihomir Budanko, sad otvara općinsku dokumentaciju koja pokazuje da je godinama upozoravao državna tijela, slao zahtjeve i požurnice te pokušavao pokrenuti sanaciju. Problem je tako naslijedio od prijašnjeg načelnika i prethodne općinske uprave, a dokumentacija koju sad otvara pokazuje da je godinama pokušavao potaknuti državne institucije na sanaciju. Odmah po preuzimanju dužnosti 2013. dočekala ga je i ovrha od Dalmatinskih rudnika boksita od 393.884, 40 kuna zbog tužbe koju je pokrenuo njegov prethodnik, a zatim ju povukao. Institucije su na Budankova upozorenja tražile strpljenje, podržavale inicijative i osnivale povjerenstva, ali problem na terenu još nije konačno riješen.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Član sam HDZ-a, ali to me neće spriječiti da javno kažem gdje sustav nije bio učinkovit. Moja je obveza štititi interese ljudi koji ovdje žive. Ako postupak stoji, želim znati zašto stoji, tko treba povući sljedeći potez i kad će ga povući - poručuje Tihomir Budanko, načelnik Promine od 2013.
Njegova izjava dolazi nakon novih optužbi povezanih s otpadom koji je prije gotovo dva desetljeća završio u napuštenim rudarskim prostorima na području Promine. Budanka se prozivalo da tijekom svojega mandata nije zahtijevao sanaciju, no dokumentacija koju sad otvara pokazuje višegodišnje obraćanje institucijama, zahtjeve za uklanjanje otpada, požurnice, izvedene radove na dijelu lokacija i pokušaje pripreme većeg projekta sanacije.
- Trinaest godina vodim ovu općinu i razumijem zašto ljudi odgovore traže od mene. Ne mogu prihvatiti tvrdnju da sam problem ignorirao kad postoje naši zahtjevi, upozorenja i pokušaji sanacije. Spreman sam javno pokazati dokumentaciju, uključujući to kome smo se obraćali i kakve smo odgovore dobivali - kaže Budanko.
Promina je tijekom 20. stoljeća bila jedno od važnijih rudarskih središta ovog dijela Europe. Boksit se vadio iz rudnika i jama koje su se protezale kilometrima pod zemljom, ponegdje do dubine od gotovo 300 metara. Nakon zatvaranja rudnika ostali su brojni nezaštićeni prostori, među kojima su lokacije oko Razvođa, Oklaja, Čitluka, Mratova i Bogatića.
Prema tadašnjim medijskim izvještajima, 2008. kamionima je prevezen otpad u nekadašnje rudarske prostore na području Promine. U javnosti se navodilo da je riječ o industrijskome mulju koji sadržava azbest i teške metale, no izvorni laboratorijski nalaz koji bi omogućio potpunu provjeru tih tvrdnji nije javno prikazan u dokumentaciji dostavljenoj za ovu priču, ali posjeduje Državni inspektorat za zaštitu okoliša od kojega čekamo očitovanje.
Nejasno je i što se poslije dogodilo s cjelokupnom količinom tog otpada. Jedni izvori tvrde da je još u jamama, dok drugi navode da je uklanjanje provedeno. Nisu javno predočeni potpuni podaci iz kojih bi se moglo utvrditi što je uklonjeno, s koje lokacije, u kojoj količini i kamo je odvezeno što se očekuje od očitovanja Državnog inspektorata. To, međutim, nije laboratorijska potvrda sastava svega što se nalazi u tim prostorima. Zato treba razlikovati sporni otpad iz 2008., kasnije odlagani građevinski i komunalni otpad te opći problem nesaniranih i nezaštićenih rudarskih prostora. Tvrdnje Facebook stranice "Hrvatski krški pašnjaci" da su u vodi pronađeni PFAS spojevi, da otpad onečišćuje Krku ili da je povezan s malignim bolestima stanovnika zasad također nisu potkrijepljene javno objavljenim stručnim nalazima. To, kako ističe načelnik Budanko, ne znači da stanje ne treba ispitati, nego upravo suprotno, potrebni su precizno uzorkovanje, javna objava rezultata i stručno tumačenje.
Dokumentirana kronologija postupanja počinje 2015., kada je izrađen geodetski snimak nelegalnih odlagališta na području cijele Općine Promina. Općina se obraćala Hrvatskim šumama i tražila uklanjanje otpada s državnih čestica kojima upravljaju, a tijekom 2016. ugovarani su radovi na sanaciji dijela lokacija. U ožujku 2017. Općina je od Hrvatskih šuma zatražila povrat 103.400 kuna troškova sanacije. Uz zahtjev su, prema općinskoj kronologiji, dostavljeni ugovori, računi i dokazi o plaćanju, ali odgovor nije zaprimljen.
Budanko se u veljači 2017. obratio Šibensko-kninskoj županiji, a u lipnju iste godine Ministarstvu gospodarstva. U dopisu Ministarstvu upozoravao je na opasnost od urušavanja, ugrožavanje ljudi i imovine te ilegalna odlagališta u napuštenim rudarskim prostorima. Tražio je pomoć države i iskazao spremnost Općine da aktivno sudjeluje u rješavanju problema. U studenome 2017. osnovano je Povjerenstvo za osiguranje napuštenih rudarskih prostora. Budanko je deset mjeseci poslije Ministarstvu poslao požurnicu jer nije bio pozvan ni na jednu sjednicu. Odgovor je stigao već sljedećeg dana: Ministarstvo je potvrdilo da Povjerenstvo nije održalo nijedan sastanak te zamolilo Općinu "za još strpljenja".
– Ne očekujem da stanovnici budu zadovoljni zato što im možemo pokazati fascikl dopisa. Oni trebaju rezultat. Ali ti dokumenti pokazuju da smo problem otvarali i tražili postupanje puno prije sadašnje medijske rasprave – ističe Budanko. Općina je 2020. pokušala razviti projekt sanacije kroz program LIFE te od Ministarstva zatražila partnerstvo i sufinanciranje. Ministarstvo je u odgovoru od 10. lipnja općinsku inicijativu nazvalo hvalevrijednom. U istom je dopisu navedeno da na predmetnim eksploatacijskim poljima nisu provedene mjere osiguranja potrebne za sprječavanje opasnosti za ljude, imovinu, prirodu i okoliš. Podrška projektu nije značila da je financiranje odobreno niti da su radovi izvedeni. Dokumentacija ne pokazuje da je nakon pohvale uslijedio financiran i dovršen projekt. Bilješka iz 2021. potvrđuje da su predstavnici Općine, Županije i Ministarstva razgovarali o pilot-projektu sanacije i obišli moguće lokacije. Općinsko vijeće u veljači 2024. donijelo je odluku o sanaciji neaktivnih eksploatacijskih polja, a 13. svibnja Ministarstvu je upućen zahtjev s pratećom dokumentacijom. Tijekom 2025. provedeni su rudarski inspekcijski nadzori i izdani posebni uvjeti za sanaciju. U inspekcijskim dokumentima ponovno su zabilježeni nezaštićeni rudarski prostori i otpad na pojedinim lokacijama.
Od Budankova prvog zahtjeva Ministarstvu iz 2017. do formalnog zahtjeva za sanaciju iz 2024. prošlo je sedam godina. Godinu poslije još su se pribavljala očitovanja i posebni uvjeti, dok su inspektori na terenu i dalje bilježili nezaštićene prostore. Budanko podržava nova ispitivanja, ali upozorava da se ozbiljne tvrdnje o bolestima i onečišćenju ne smiju iznositi bez stručnih dokaza.
- Podržavam javnu objavu rezultata inspekcijskog nadzora. Ljudi imaju pravo znati kakvo je stanje okoliša u kojem žive. Želim da dobijemo jasan plan, odgovorne institucije, osigurano financiranje i rokove – kaže načelnik. Kao upozorenje navodi slučaj Gospića, koji je otvorio nacionalno pitanje nezakonitog odlaganja otpada, nadzora i odgovornosti institucija. Naglašava, međutim, da se stanje u Promini mora zasebno utvrditi na temelju njezinih lokacija, izvornih dokumenata i novih stručnih nalaza.
- Gospić mora biti upozorenje cijeloj Hrvatskoj da pitanja otpada traže pravodobne odgovore. Ne želim da stanovnici Promine žive u neizvjesnosti dok se problem seli s jednog stola na drugi. Zato sada otvaram dokumentaciju i pozivam nadležne da dođu, pregledaju lokacije i zajedno s nama utvrde što treba napraviti. Od nadležnih traži zajednički obilazak lokacija, pregled dokumentacije iz 2008. i evidencija o mogućem uklanjanju otpada, procjenu potrebe za novim uzorkovanjem te dogovor o nositelju sanacije, financiranju i rokovima. Zaključci bi, smatra, morali biti javno objavljeni kako bi stanovnici mogli pratiti što je dogovoreno i što je doista učinjeno.
- Pozivam Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Državni inspektorat, Županiju i stručne službe: dođite u Prominu. Općina će staviti svoju dokumentaciju na raspolaganje i sudjelovati u dogovoru o svakom koraku. Očekujem da s tog sastanka izađemo s jasnim zadacima, odgovornim institucijama i rokovima koje ćemo javno objaviti.
Budanko je dragovoljac Domovinskog rata, bivši pripadnik 113. brigade i zapovjednik 15. domobranske pukovnije. Nakon Oluje organizirao je zaštitu 14 srpskih civila u Čučevu kod Kistanja, a predsjednik Zoran Milanović 2025. dodijelio mu je počasni čin brigadnog generala. Danas tvrdi da jednaku odgovornost osjeća prema ljudima i prostoru općine koju vodi.
- Moja je obveza štititi ljude koji ovdje žive i prostor koji ćemo ostaviti svojoj djeci. Stanovnici imaju pravo na provjerene informacije i siguran okoliš. To je javni interes zbog kojeg ovu temu otvaram i zbog kojeg ću inzistirati da se dogovoreno i provede- zaključio je Budanko.
24sata © 2026
