Washington i Teheran dogovorili su prekid vatre nakon višednevne razmjene napada koja je dovela krhki mirovni sporazum na rub propasti. Američki dužnosnici potvrdili su da će se obje strane "zasad povući", a ključni pregovori o sudbini Memoranduma o razumijevanju nastavit će se u utorak u Dohi, glavnom gradu Katra. Ovaj potez dolazi kao pokušaj smirivanja napetosti koje su prijetile potpunim urušavanjem diplomatskih napora.
Kronologija opasne eskalacije
Napetosti su eksplodirale u četvrtak kada je Iran napao kontejnerski brod pod singapurskom zastavom u blizini Hormuškog tjesnaca. Američki predsjednik Donald Trump odmah je osudio taj potez, nazvavši ga "budalastim kršenjem" privremenog sporazuma postignutog ranije ovog mjeseca.
Već sljedećeg dana, u petak, američka vojska izvela je zračne udare na ciljeve oko Hormuškog tjesnaca. Gađana su iranska skladišta projektila i bespilotnih letjelica te obalni radarski sustavi, što je bio jasan odgovor na iranski napad.
Eskalacija se nastavila u subotu. Američki dužnosnici izvijestili su o detekciji "nekoliko dronova" koje je Iran lansirao prema američkim vojnim ciljevima na Bliskom istoku, no ti dronovi, prema njihovim tvrdnjama, nisu stigli do svojih meta. Nekoliko sati kasnije, američko Središnje zapovjedništvo (CENTCOM) potvrdilo je izvođenje novih udara na iranske ciljeve "kao izravan odgovor na kontinuiranu iransku agresiju". Iranska Islamska revolucionarna garda uzvratila je lansiranjem projektila i bespilotnih letjelica na američke vojne objekte u susjednim zemljama, uključujući Kuvajt i Bahrein. Prema izvješćima, nije bilo američkih žrtava niti veće štete na postrojenjima.
Istovremeno, situacija se komplicirala i u Libanonu, gdje su izraelski zračni napadi pogodili južni grad Nabatieh al-Fawqa. Izraelska vojska priopćila je da je u napadima ubila militante Hezbollaha i uništila raketni lanser. Do napada je došlo samo dan nakon što je Izrael potpisao sporazum o povlačenju trupa s nekih područja.
U nedjelju su Bahrein i Kuvajt potvrdili da su bili meta iranskih napada, pri čemu je u Bahreinu teško oštećena jedna stambena zgrada. Katarsko ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je da je jedan katarski državljanin na plovilu poginuo od šrapnela uslijed "vojnih operacija na tom području". Tek nakon toga, dužnosnik Trumpove administracije objavio je vijest o deeskalaciji.
Neizvjesna plovidba Hormuškim tjesnacem
Sporazum koji su SAD i Iran potpisali ranije ovog mjeseca predviđa da će Iran "uložiti sve napore" kako bi osigurao siguran prolaz komercijalnih plovila kroz Hormuški tjesnac. Međutim, za Teheran ponovno otvaranje tjesnaca ne znači odricanje od kontrole nad njim. Nejasno sročena odredba sporazuma navodi da će Iran i Oman zajedno raditi na "definiranju buduće uprave" nad tim plovnim putem, što Iranu zapravo daje formalnu ulogu u njegovu upravljanju.
Zbog toga su se pojavile tri različite rute za brodove, a različite vlasti pokušavaju organizirati tranzit. Jedna južna ruta prolazi kroz omanske vode, druga, koja se koristila prije rata, ide sredinom tjesnaca, dok treću, sjeverniju rutu, kontrolira Iran.
Postoji sve više dokaza da su brodski operateri spremni koristiti omansku rutu kako bi izbjegli potencijalne sukobe. Prema podacima pomorskih obavještajnih analitičara iz tvrtke Windward, u četvrtak je kroz tjesnac prošlo 18 plovila prema Zaljevu i 45 iz njega. Više od polovice brodova koji su napuštali Zaljev koristilo je južnu rutu blizu Omana. Ipak, nedostatak jasnoće o tome koju rutu koristiti komplicira napore da se trgovina vrati na prijeratne razine. Konkurentski koridori ostavili su operatere zbunjenima, prisiljavajući ih da se snalaze ne samo u opasnim vodama, već i u složenim političkim strujama. Ako odaberu rute koje ne kontrolira Iran, riskiraju napade. Ako koriste iransku rutu, boje se rizika od zapadnih sankcija u slučaju propasti sporazuma.
Diplomatski napori i uvjeti za konačni dogovor
Nakon dana neizvjesnosti, jedan je dužnosnik Trumpove administracije u nedjelju potvrdio smirivanje situacije.
- SAD i Iran će se zasad povući - rekao je, dodavši da se plovila mogu slobodno kretati.
Iranski stav o ovom pitanju još nije potpuno jasan, no potvrđeno je da su se obje strane složile sastati u Dohi u utorak radi daljnjih razgovora. Drugi visoki američki dužnosnik izjavio je da su tehnički razgovori o Memorandumu o razumijevanju "i dalje na pravom putu", kako navodi CNN International.
Taj memorandum, potpisan 17. lipnja, privremeni je dogovor u 14 točaka čiji je cilj bio zaustaviti borbe i ponovno otvoriti Hormuški tjesnac. Njime je definiran i rok od 60 dana za pregovore o konačnom sporazumu koji bi trebao riješiti pitanja iranskog nuklearnog programa i ublažavanja određenih financijskih sankcija prema Iranu.
Libanon kao ključna točka spora
Iran je jasno poručio da potpuno povlačenje izraelskih snaga iz Libanona mora biti dio konačnog dogovora sa Sjedinjenim Državama.
"Povlačenje okupatora sa svih okupiranih libanonskih područja nužno je za postizanje konačnog i trajnog sporazuma kojim bi se uspostavila regionalna stabilnost", izjavio je u nedjelju glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei.
Iran također inzistira na potpunoj provedbi prve klauzule memoranduma, koja poziva na "trenutni i trajni prekid vojnih operacija na svim frontama, uključujući Libanon". Glavni iranski pregovarač, Mohammad Bagher Ghalibaf, bio je još izravniji u razgovoru s Nabihom Berrijem, predsjednikom libanonskog parlamenta.
- Naš je cilj okončati rat u Libanonu, omogućiti povratak raseljenih osoba svojim domovima, okončati okupaciju i osigurati povlačenje cionističkog režima s libanonskog teritorija. Odlučno radimo na tome - poručio je Ghalibaf.
S druge strane, Izrael dosljedno odbija povući svoje trupe s juga Libanona, navodeći kao razlog trajnu prijetnju koju Hezbollah, podržan od Irana, predstavlja zajednicama na sjeveru Izraela. Iako su vlade Izraela i Libanona u petak dogovorile proces kojim bi libanonska vojska postupno preuzela kontrolu nad zonama na jugu, ta vojska do sada nije uspjela prisiliti Hezbollah da se razoruža ili povuče svoje borce.