Zastupnica SDP-a Mirela Ahmetović rekla je da se posljedice inflacije ne mogu svesti na službenu statistiku jer građani s prosječnim i ispodprosječnim primanjima, posebice umirovljenici, osjećaju znatno veći rast troškova života od službeno iskazane stope inflacije. Ustvrdila je da se stvarna inflacija za kućanstva s nižim primanjima kreće između 20 i 40 posto jer su najviše poskupjeli proizvodi i usluge koje oni najviše koriste, optuživši Vladu da istodobno dopušta ostvarivanje velikih profita bankama, trgovačkim lancima i teleoperaterima.
"Banke mogu usklađivati svoje cijene s inflacijom, a mirovine nisu usklađene na isti način, dok građani nose najveći teret", rekla je Ahmetović.
Zastupnik Možemo! Marin Živković upozorio je na stanje na tržištu nekretnina, ocijenivši da su cijene dosegnule razinu koja je dovela do pada broja kupoprodajnih ugovora.
Kazao je da je Hrvatska među državama Europske unije s najvećim rastom cijena nekretnina i najamnina, navodeći da su najamnine u odnosu na prošlu godinu porasle za 22 posto. Dodao je kako država, po njegovoj ocjeni, nedovoljno oporezuje preprodaju nekretnina i ne štiti podstanare, zbog čega mladi najdulje u Europskoj uniji ostaju živjeti s roditeljima.
Zastupnik SDP-a Boris Lalovac upozorio je da će sadašnji radnici pri odlasku u mirovinu imati znatno niža primanja nego tijekom radnog vijeka, ustvrdivši da je omjer plaće i mirovine u Hrvatskoj najnepovoljniji u Europskoj uniji.
Pozvao se na dokumente Europske komisije, ustvrdivši da trgovački lanci u Hrvatskoj ostvaruju veće ekstraprofite nego u ostatku Europske unije, dok su poslovne banke prošle godine ostvarile 1,4 milijarde eura dobiti, odnosno oko četiri milijarde eura u posljednje četiri godine.
Dodao je kako država nije oporezovala taj ekstraprofit banaka te ustvrdio da su tijekom razdoblja visoke inflacije stvorene velike nepravde na štetu građana.