Američki Senat u srijedu je jednoglasno usvojio rezoluciju kojom izražava protivljenje bilo kakvom predsjedničkom pomilovanju za Ghislaine Maxwell, dugogodišnju suradnicu Jeffreyja Epsteina koja služi 20-godišnju zatvorsku kaznu zbog zločina povezanih sa seksualnom trgovinom ljudima. Maxwell je iscrpila niz žalbi na svoju presudu.
Snažan dvostranački signal Bijeloj kući
Rezoluciju je predložila demokratska senatorica iz Nevade, Jacky Rosen, a u njoj stoji da Maxwell "ne bi trebala dobiti predsjedničko pomilovanje niti bilo koji oblik ublažavanja kazne za svoje zločine s Jeffreyjem Epsteinom koji se odnose na seksualno iskorištavanje i zlostavljanje maloljetnika". Iako ovakve rezolucije Senata nisu obvezujuće i imaju simboličan karakter, ured senatorice Rosen istaknuo je kako je cilj bio "službeno zabilježiti protivljenje Senata" mogućnosti da predsjednik Trump odobri pomilovanje ili ublažavanje kazne za Maxwell.
- Iskreno je zastrašujuće da bi Trump i na sekundu razmatrao ideju pomilovanja za osuđenu seksualnu prijestupnicu - rekla je Rosen u svom govoru u srijedu.
Rezolucija je donesena u trenutku dok je Senat razmatrao Trumpovu nominaciju Todda Blanchea za trajno imenovanje na poziciju glavnog državnog odvjetnika. Rosen je naglasila da jednoglasno usvajanje šalje jasnu poruku Bijeloj kući i Blancheu da "ne smije biti posebnog tretmana za Ghislaine Maxwell". Odbivši uložiti prigovor, republikanci su se složili s rezolucijom, u kojoj se navodi da bi davanje pomilovanja, smanjenja kazne ili bilo kojeg drugog oblika izvršne blagosti Maxwell bilo "nespojivo s interesima pravde i odgovornosti za zločine koji uključuju seksualno iskorištavanje djece".
Pozadina slučaja i kontroverze oko pomilovanja
Ghislaine Maxwell trenutno služi 20-godišnju zatvorsku kaznu nakon što je 2021. godine osuđena po više točaka optužnice za svoju ulogu u organiziranju seksualnog iskorištavanja maloljetnih djevojaka za financijera Jeffreyja Epsteina. Pitanje njezinog mogućeg pomilovanja postalo je aktualno nakon što je iscrpila pravne mehanizme žalbe, a američki Vrhovni sud je prošlog listopada odbio razmotriti njezin slučaj.
Ranije ove godine, u veljači, Maxwell se pojavila putem video veze na svjedočenju pred Odborom za nadzor i vladine reforme Zastupničkog doma u sklopu istrage o Epsteinu, ali je odbila odgovarati na pitanja pozivajući se na Peti amandman. Njezin odvjetnik tada je poručio zakonodavcima da će progovoriti samo ako joj se odobri pomilovanje. To je dovelo do podjela unutar odbora oko toga treba li Trump razmotriti pomilovanje u zamjenu za njezinu suradnju.
Uloga državnog odvjetnika i Trumpov stav
Dodatnu kontroverzu izazvao je premještaj Maxwell u zatvor s minimalnim osiguranjem u Teksasu nedugo nakon što ju je ispitao Todd Blanche, tadašnji vršitelj dužnosti glavnog državnog odvjetnika. Stručnjaci su taj potez opisali kao "bez presedana", a demokrati su izrazili zabrinutost zbog mogućeg povlaštenog tretmana. Tijekom saslušanja, Blanche je zanijekao da ga je Trump osobno poslao da ispita Maxwell te je tvrdio da ne zna prima li ona poseban tretman u novoj ustanovi. Također je izjavio da ne bi preporučio njezino pomilovanje.
Kada su ga prošle godine izravno pitali bi li razmotrio pomilovanje za Maxwell, Trump je dao neodređen odgovor.
- Znate, nisam čuo to ime tako dugo. Mogu reći ovo: morao bih to pogledati. Ne bih to razmatrao niti ne bih razmatrao - ne znam ništa o tome. Razgovarat ću s Ministarstvom pravosuđa - kazao je tada.
Mogućnost pomilovanja za Maxwell dugo izaziva bijes preživjelih žrtava Epsteinovog zlostavljanja. Jedan od odvjetnika koji zastupa brojne preživjele izjavio je za Guardian da "svaki razgovor o pomilovanju za Ghislaine Maxwell u zamjenu za svjedočenje izvrće pravdu naglavačke - riskira nagrađivanje upravo one osobe koja je pomogla omogućiti zlostavljanje".