U kolovozu će Island održati referendum kako bi odlučio o novim pristupnim pregovorima s EU-om, što Norveškoj nudi priliku da to pitanje ponovno stavi na svoj politički dnevni red, piše Politico.
Imamo ovo ljeto da postignemo kritičnu masu u vezi s pitanjem EU-a”, izjavila je Trine Lise Sundnes, zastupnica Laburističke stranke i predsjednica proeuropskog Europskog pokreta, udruženja koje se već 80 godina bori za pridruživanje Norveške bloku.
Norveška i Island uživaju sličan odnos s blokom: duboko su integrirani u jedinstveno tržište, ali bez punopravnog članstva, što je pozicija kojom su mnogi njihovi građani zadovoljni.
No, ako bi se Reykjavik okrenuo prema Bruxellesu, to ne bi utjecalo samo na uspostavljene institucije i trgovinske okvire, već bi Oslo ostavilo znatno izoliranijim u njegovoj poziciji nego prije. Norveški proeuropski tabor smatra da će to pružiti rijetku priliku.
- Ako Island glasa 'da', to će također pokrenuti raspravu u Norveškoj o tome trebamo li se pridružiti - rekla je Sundnes u intervjuu za WELT.
Norvežani su o pristupanju glasali već dva puta; oba puta tijesna većina bila je protiv. No, mnogo se toga promijenilo otkako je održan posljednji referendum prije više od 30 godina. „EU o kojoj smo raspravljali 1994. više ne postoji”, kazala je Sundnes.
Kao članica Europskog gospodarskog prostora (EGP), schengenskog područja i potpisnica više od 100 bilateralnih sporazuma, Norveška je već usko isprepletena s blokom u smislu ekonomske politike. Svake godine plaća stotine milijuna eura naknada i doprinosa.
U posljednje vrijeme blok je postao važan akter i u drugim političkim područjima, kao odgovor na krize poput pandemije koronavirusa i ruskog agresivnog rata protiv Ukrajine.
Norveška je članica Europskog gospodarskog prostora, schengenskog prostora i partner u više od stotinu bilateralnih sporazuma, što znači da je već snažno povezana s Unijom, osobito u gospodarskoj politici. Svake godine plaća stotine milijuna eura kroz naknade i doprinose.
U međuvremenu je Europska unija, osobito nakon pandemije koronavirusa i ruske agresije na Ukrajinu, postala važan akter i u drugim područjima politike.
No norveški položaj ima i ozbiljan nedostatak. Kao nečlanica, Norveška nije automatski dio europskih dogovora, nego mora mukotrpno pregovarati o pristupanju svakom pojedinom aranžmanu. Osim toga, izvan je carinskih pitanja, što joj je, primjerice, stvaralo probleme u trgovinskim sporovima sa Sjedinjenim Državama.