Nakon istupa sad već bivše učiteljice razredne nastave zbog ocjene savjetnice Agencije za odgoj i obrazovanje, kojoj joj je zamjereno da je "poremetila nastavni proces" jer je utješila uplakanog učenika, razgovarali smo s više učiteljica i nastavnica o odnosu sa savjetnicima.
S obzirom na to da su nam podijelile vrlo slična neugodna iskustva, za stručni komentar o odnosu učitelja i učenika zamolili smo prof. dr. sc. Editu Slunjski s Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, jednu od najvećih stručnjakinja u Hrvatskoj za predškolski i rani školski odgoj.
- Teško je i krajnje nezahvalno komentirati neki događaj koji se zbio u školi, bez dobrog poznavanja cjeline konteksta u kojemu se isti zbio. No, postoji nešto na što je moguće podsjetiti sve direktne ili indirektne sudionike odgojno-obrazovnoga procesa tj. nastave i sve one koji žele doprinijeti kvaliteti toga procesa - ističe ona za 24sata.
Kako pojašnjava, različite razine sustava se po mnogočemu se razlikuju, ovisno o dobi mladih osoba (djece, učenika) koje su u njega uključene, no dvije su univerzalne zadaće odgojno-obrazovne ustanove,od vrtićke, školske, diplomske ili poslijediplomske razine.
- Prva od njih je mladoj osobi razvijati uvjerenje da je znanje velika vrijednost, a obrazovanje zanimljiva istraživačka i otkrivačka avantura a druga, osnaživati vjeru mlade osobe u vlastite kapacitete učenja. Drugim riječima, pomoći joj da razvija stav kako može naučiti sve - ako se tome procesu dovoljno posveti. Da bi u ostvarivanju tih zadaća uspjela, škola u svojoj biti treba biti humana i primarno usmjerena na (svaku!) mladu osobu, a ne na sebe samu tj. na svoj školski program ili uhodane metode rada - kaže prof. Slunjski.
Kvalitetna škola, napominje ona, ne smije biti dehumaniziran i tehnokratiziran sustav koji od mladih ljudi (i njihovih učitelja) očekuje puko prilagođavanje tj. ostvarivanje unificiranih i lako mjerljivih ciljeva, nego osiguravati podršku razvoju različitih talenata mladih osoba i produbljivati njihovu strast za učenjem.
- Kvalitetna škola mlade osobe potiče na angažiranije i kvalitetnije učenje, umjesto da njihovo obrazovanje deformira reduciranjem na jednoobrazne i nepromjenjive dnevne rutine. Ona nije "pokretna traka“ namijenjena ostvarivanju unificiranih i lako mjerljivih ciljeva nego mjesto na kojemu mlada osoba može istinski zavoljeti učenje. Ako je škola u svojoj biti pedagoška, ona svakoj mladoj osobi pomaže i u otkrivanju tj. artikuliranju vlastitih životnih ciljeva, a životni ciljevi mlade osobe sigurno su bliži pojmovima angažirati se, osjećati, surađivati, pomagati ostalima i uspijevati u svojim nastojanjima nego bivati linearno poučavan i beskompromisno ocjenjivan - tumači.
Kad je dobro učiteljima, dobro je i učenicima
Prof. Slunjski ističe i na što treba obratiti pažnju s obzirom na vrijeme u kojem živimo.
- Kvalitetna škola treba biti posebno posvećena razvoju softvera mladih osoba za suradnju, empatiju, dijeljenje, razmjenu i ostvarivanju zajedničkih ciljeva. A ako je to u suprotnosti s realizacijom dnevnog plana rada ili postojećeg školskog programa, onda od toga plana treba odstupiti a program mijenjati. Jer, škola postoji zbog učenika a ne učenici zbog škole i ostvarivanja njezinog programa.
Pritom, podsjeća ona, treba podsjetiti i na to da škola (vrtić) može biti dobro mjesto za boravak učenika (djece) samo ako je i dobro mjesto za boravak njihovih učitelja (odgajatelja).
- U trenutnim okolnostima, u kojima je značajan postotak učitelja (i odgajatelja) nezadovoljan svojim uvjetima rada i cjelokupnim društvenim statusom, mogućnosti unapređenja kvalitete institucijskog odgoja i obrazovanja značajno korespondiraju i s unapređenjem njihova statusa. To je možda višeslojan i dugotrajan proces no za početak, one najangažiranije i kvalitetnom radu najposvećenije djelatnike valja tretirati s posebnim uvažavanjem. Stara poslovica govori da bi u zemlji koja bi ostala bez postolara - ljudi hodali bosi. Treba li uopće izreći što bi bilo da ostane bez odgajatelja i učitelja - zaključuje nagrađivana profesorica.