Dvojica časnika Oružanih snaga Slovenije danas su otputovala na Grenland, gdje će sudjelovati u međunarodnoj vojnoj vježbi Arktička otpornost, potvrdilo je slovensko Ministarstvo obrane za agenciju STA, a prenosi Anadolu.

Riječ je o jednom časniku iz Zapovjedništva snaga i jednom dočasniku iz Jedinice za specijalno djelovanje. Kako je ranije pojasnio slovenski ministar obrane Borut Sajovic, vojnici će u prvoj fazi boraviti nekoliko dana na Grenlandu, dok će se daljnje odluke donositi ovisno o potrebama na terenu.

Odluku o njihovu upućivanju slovenska vlada donijela je prošle subote na dopisnoj sjednici. Slovenski vojnici će sudjelovati u planiranju i provedbi vojne vježbe Arktička otpornost, koja se održava pod vodstvom Danske, a obuhvaća područje koje se u NATO-u smatra strateški iznimno važnim.

NATO vježba na osjetljivom području

Ministar Sajovic istaknuo je da su na vojnu vježbu pozvane sve članice NATO saveza te da se radi o "za savez iznimno važnom području". Slovenija se ovom odlukom pridružila nizu europskih država koje su već poslale svoje vojne predstavnike na Grenland.

Među njima su Francuska, Njemačka, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska, koje su u okviru misije Arktička otpornost rasporedile manji broj časnika ili drugih pripadnika oružanih snaga. Dio njih se u međuvremenu već vratio u svoje matične zemlje.

Reakcija na Trumpove prijetnje

Iako se službeno radi o sudjelovanju u vojnoj vježbi, europske zemlje posljednjih mjeseci intenzivirale su svoju prisutnost na Grenlandu nakon izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je do nedavno otvoreno spominjao mogućnost preuzimanja Grenlanda, pa čak i uporabom sile.

Trump je u srijedu, tijekom obraćanja na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu, odustao od mogućnosti uporabe sile nad ovim autonomnim danskim teritorijem. Nakon razgovora s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom, objavio je i da su postavili okvir za dogovor o budućnosti Grenlanda i šireg arktičkog područja.

Unatoč tome, europska vojna prisutnost na tom geostrateški iznimno važnom otoku i dalje se tumači kao mjera odvraćanja i signal političke i sigurnosne odlučnosti Europe u sve nestabilnijem arktičkom okruženju.