Državni zavod za statistiku održao je danas press konferenciju na kojoj su predstavili konačne rezultate popisa stanovništva.
- Ovo je najsloženiji popis u povijesti Hrvatske. Korištene su konzultantske usluge Eurostata. stručnjaci koji su pripremali proces imaju 20 godina iskustva u svom poslu. Sve je to doprinijelo prvom digitalnom popisu stanovništva u 2021. godine - rekla je na početku ravnateljica DZS-a Lidija Brković.
POGLEDAJTE VIDEO:
Prema konačnim rezultatima Popisa stanovništva, u Hrvatskoj živi 3.871.883 stanovnika, a sve su županije zabilježile pad stanovništva. Među njima je, prema narodnosti, 3,547.614 (91,63 posto) Hrvata, Srba 123.892 (3,2 posto), Bošnjaka 24.131 (0,62 posto), Roma 17.980 (0,46 posto), Talijana 13.763 (0,36 posto). U odnosu na prošli popis, Hrvatska je izgubila 413 tisuća stanovnika, odnosno 10 posto svog stanovništva.
Udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63 posto, Srba 3,20 posto, Bošnjaka 0,62 posto, Roma 0,46 posto, Talijana 0,36 posto i Albanaca 0,36 posto, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,30 posto. Udio ljudi koji su se regionalno izjasnili iznosi 0,33 posto, a ljudi koji se nisu željeli izjasniti iznosi 0,58 posto.
Prema vjerskoj pripadnosti, katolika je 78,97 posto, pravoslavaca 3,32 posto, muslimana 1,32 posto, ljudi koji nisu vjernici i ateista ima 4,71 posto, dok se 1,72 posto ljudi nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri. Od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske njih 99,24 posto ima hrvatsko državljanstvo, dok je stranih državljana 0,74 posto ili 28.784.
Prema materinskom jeziku, 95,25 posto ljudi izjasnilo se da im je materinski jezik hrvatski, a 1,16 posto ljudi izjasnilo se da im je materinski jezik srpski. Udio ljudi s nekim drugim materinskim jezikom pojedinačno je manji od 1,00 posto.
Brković je istaknula kako su pitanja o religiji bila vrlo jasno postavljena.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Pitanje o vjeri bilo je potpuno otvoreno pitanje. Budući da se na ovo pitanje osoba mogla slobodno izjasniti, odgovori su se upisivali kako se osoba slobodno izjasnila. Preporuka je bila da se ne nude odgovori samo za pojedine vjere, nego da to bude otvoreno - objasnila je Brković.
Dodali su da do kraja ožujka 2023. planiraju objaviti konačne rezultate za kućanstva.
- Ono što je izazvalo najviše reakcija je broj ostalih kršćana od 186.960 osoba i broj osoba koje su ušle u kategoriju ostale religije, pokreti i svjetonazori, njih 37.066 - rekla je Brković.
Navedeno je da se od tih 186.960 ostalih kršćana, ili 4,82 posto, 180.368 osoba izjasnilo kršćanima, a od njih se 157.388 osoba na pripadnost o vjerskoj zajednici izjasnilo da pripada Katoličkoj crkvi.
- Ono što hoćemo reći znači da su se građani izjasnili u 79 posto slučajeva kao katolici. To je službeni podatak, a 180 tisuća njih se izjasnilo da su kršćani, ali na drugo pitanje o vjerskim zajednicama ono što su odgovorili. Neki da su pripadnici katoličke, neki pravoslavne crkve… To ne znači da ima 83 posto osoba koje su pripadnici katoličke crkve, postoji i modalitet odgovora da se ne žele izjasniti ili nisu pripadnici nikakve crkve. Vi možete biti katolik, ali ne morate biti pripadnik katoličke crkve - objasnio je Damir Plesac iz DZS-a.
- Vjerujemo da je znatno utjecao način na koji smo prikupljali podatke. Što se tiče vjere, ponovila bih iskustva iz drugih statističkih ureda, mi smo u Ženevi prezentirali naše podatke. To je svugdje vrlo osjetljivo pitanje i to pitanje zahtjeva daljnje analize. Mi nismo sugerirali građanima kako će se oni izjasniti. Državni zavod za statistiku imao je najbolje namjere - rekli su iz DZS-a.
Djelatnica Državnog zavoda za statistiku, Ljiljana Ostroški, tijekom tijekom konferencije za medije ustala se i verbalno obračunala s novinarkom koja je zatražila dodatno pojašnjenje oko podatka vezanih za Popis stanovništva 2021. Vikala je "budite parlamentarni", dok su joj kolege pokušale suptilno reći da se smiri i sjedne na svoje mjesto.
Sporna je, naime, bila objava tablice s podatkom da je u Hrvatskoj više od 83% katolika. Ravnateljica DZS-a potvrdila je da je pokrenuta istraga, ali odlučno odbacuje optužbe da je tablica došla upravo od Državnog zavoda za statistiku.
Riječ je o, kako je rekla, nepoznatom počinitelju. No, na pitanje novinara tko je autor tablice, načelnica sektora demografskih i društvenih statistika, Dubravka Rogić-Hadžalić rekla je da se radi o njihovoj analitičkoj kontrolnoj tablici koja nije bila za objavu
- U nekim slučajevima možebitno ispitanik nije shvatio, a mi smo postavili pitanja na najjednostavniji mogući način. Na pitanje o vjeri ispitanik se slobodno izjašnjava, a u korelaciji s pitanjem o vjerskoj zajednici zahtijeva možda analizu sa sociolozima religije - rekli su iz DZS-a.
- Bilo je slučajeva da ljudi upišu da su 'dijete svemira', a onda se upišu pod katoličku crkvu - pojasnili su iz DZS-a.
Ravnateljica Državnog zavoda za statistiku izjavila je da, unatoč zbunjujućim podatcima o broju katolika i pripadnika vjerskim zajednicama, stoji iza svakog objavljenog podatka.
Novinarima su odgovorili da miješaju pojmove vjere i vjerske zajednice.
- Ono što mi hoćemo reći je da su se građani izjasnili u 79 posto slučajeva kao katolici - rekao je Damir Plesac, glavni koordinator Popisa stanovništva.
Dodao je da su neki ispitanici odgovorili da su pripadnici Katoličke crkve, neki Pravoslavne. Što ne znači da ima 83 posto osoba koje su pripadnici Katoličke crkve jer postoji i modalitet odgovora da se oni ili ne žele izjasniti ili da nisu pripadnici nikakve crkve.
-Što znači, vi možete biti katolik, ali ne morate biti pripadnik Katoličke crkve - rekao je Plesac.
Načelnica sektora demografskih i društvenih statistika, Dubravka Rogić Hadžalić rekla je da metodologija nije i ne smije sugerirati ispitanicima kako da se izjasne, na što joj je jedan od novinara poručio da su upravo to i učinili formulacijom pitanja.
Ona je odgovorila da je u nekim slučajevima ispitanik možda doista nije shvatio pitanje , ali da su ona postavljena na najjednostavniji mogući način. Na pitanje o vjeri, rekla je, ispitanik se slobodno izjašnjava. Ne može se utjecati ili mijenjati odgovor ispitanika.
Na pitanje razmišlja li dati ostavku, ravnateljica Brković odgovorila je da ne.
Podsjetimo, sadašnja ravnateljica Državnog zavoda za statistiku imenovana je na zatvorenom dijelu sjednice Vlade 28. ožujka 2019. godine, kada je dužnosti razriješen dotadašnji ravnatelj Marko Krištof. Lidija Brković tada je dobila bolje ocjene od konkurenta pa ju je premijer Plenković predložio Vladi koja ju je imenovala na mandat od pet godina,
U sljedećih nekoliko dana objavit će pojašnjenja za podatke vezane za vjeru i pripadnost vjerskim zajednicama. Ravnateljica je potvrdila da je pokrenula unutarnju istragu vezanu za curenje podataka iz DZS-a
Odbacuju optužbe da su bilo kojim pitanjem ili samom metodologijom naveli ispitanike da odgovore da su katolici. Sporan je podatak katolika i pripadnika katoličkoj crkvi jer po sadašnjim objavljenim podatcima ispada je više pripadnika katoličkoj crkvi nego katolika.