Cijene energenata dosegle su astronomske cijene, a Rusija spaljuje ogromne količine prirodnog plina na granici s Finskom, piše BBC.
Stručnjaci kažu kako se isti plin prije izvozio u Njemačku. Postrojenje u blizini granice s Finskom svaki dan sagorijeva plin u vrijednosti od čak 10 milijuna dolara. Međutim, nije stvar samo u cijeni i plinu.
Znanstvenici su zabrinuti da će ogromna količina ugljičnog dioksida i čađe koja se stvara pri sagorijevanju plina dodatno pogoršati topljenje arktičkog leda.
Građani Finske od početka ljeta upozoravaju na velike plamenove na horizontu koji stižu iz novog LNG postrojenja u Portovaju, sjeverozapadno od Sankt Petersburga. Portovaja se, inače, nalazi u blizini kompresorske stanice na samom početku plinovoda Sjeverni tok 1 koji transferira plin u Njemačku.
Opskrba za Sjeverni tok 1 ograničena je od sredine srpnja za što Rusi krive 'tehničke probleme'. No, jasno je da je riječ o političkom potezu Kremlja koji na ovaj način kažnjava Europu za vojnu i ekonomsku pomoć Ukrajini.
Iako je izgaranje plina najnormalnija stvar u postrojenjima za preradu, razmjeri ovog izgaranja zapanjili su stručnjake.
- Nikada nisam vidjela da LNG postrojenje toliko bukti- upozorava Jessica McCarty, stručnjakinja za satelitske podatke sa Sveučilišta Miami u Ohiju.
- Još smo s početkom lipnja registrirali ogromne plamenove koji jednostavno ne nestaju. Ostaju nenormalno visoki!
Analitičari se slažu da paljenje nije slučajno te da je odluka o spaljivanju plina najvjerojatnije donesena iz operativnih razloga.
- Plinski operateri često oklijevaju zatvoriti postrojenja iz straha da bi ponovno pokretanje moglo biti tehnički teško ili skupo, a to je vjerojatno i sada slučaj- izjavljuje Mark Davis, izvršni direktor tvrtke Capteria, kompanije koja se specijalizirala za učinkovito spaljivanje plina.
Gazprom, vlasnik postrojenja u kojem se spaljuje plin, u međuvremenu, nije odgovorio na zahtjeve za komentar o spaljivanju tolikih količina plina no pretpostavlja se da je odluka donesena u skladu s trgovinskim embargom Rusije.
Možda su neki ventili pokvareni i ne mogu ih zamijeniti, zbog trgovinskog embarga oni nisu u mogućnosti proizvesti visokokvalitetne ventile potrebne u preradi nafte i plina", komentira Esa Vakkilainen, profesorica energetskog inženjerstva s finskog sveučilišta LUT.
U Rystad Energyju pak misle drugačije:
- Ovo je podsjetnik na dominaciju Rusije na europskom tržištu energenata. Ne može biti jasnijeg signala - Rusija može sutra rušiti cijene energije. Inače, to je plin koji bi se izvozio preko Sjevernog toka 1 ili nekakva njegova alternativa.
Podsjećamo, cijene energenata diljem svijeta eksplodirale su nakon što su ukinute mjere zabrane zbog Covida i kako su se gospodarstva postupno vraćala u normalu. Ekonomije najednom trebaju više energije stvarajući pritom neviđeni pritisak na dobavljače. Na sve se nadovezala i ruska invazija na Ukrajinu koja je Europu gurnula u potpuni energetski kaos.