Hrvatsku je u noći na četvrtak zahvatila izražena promjena vremena koja je uzrokovala ekstremne vremenske pojave i znatnu infrastrukturnu štetu, a riječ je o utjecaju snažne ciklone koja se razvila nad sjevernom Italijom i premještala se duž Jadrana, proizlazi iz stručnog teksta meteorologa prof. dr. sc. Kristiana Horvatha i asistenta Patrika Jureše, uz tehničku pomoć seizmologinje doc. dr. sc. Ive Dasović, koji je objavljen na stranicama PMF-a. 

Kako navode autori, hladna fronta izražene ciklone nad Skandinavskim poluotokom potaknula je stvaranje manje, ali duboke ciklone nad sjevernom Italijom, koja je potom snažno utjecala na vremenske prilike u Hrvatskoj. Zbog velikog pada tlaka prema središtu ciklone stvoren je izražen gradijent tlaka, što je rezultiralo vrlo jakim strujanjem zraka.

- U cikloni se zrak giba suprotno od smjera kazaljke na satu pa je na Jadranu došlo do izraženog zakretanja vjetra, od juga, oštrog i lebića do jake i olujne bure te tramontane kako se sustav premještao prema jugoistoku. U unutrašnjosti zemlje prevladavao je snažan sjeverni vjetar tijekom dva dana - navode autori. 

Iako su olujni vjetrovi uobičajeni za obalna područja Jadrana, ovaj je put neuobičajeno vjetrovito bilo u Zagrebu. Prema podacima DHMZ-a koje autori citiraju, na postaji Zagreb Maksimir zabilježen je maksimalni udar vjetra od 96,1 km/h (26,7 m/s) iz smjera sjevero-sjeveroistoka (NNE), što je najveća vrijednost od 2005. Na novijoj postaji Zagreb Sokolovac izmjeren je udar od oko 120 km/h (33,5 m/s) iz smjera sjevera. Analize temeljene na teoriji procjene ekstrema upućuju na povratno razdoblje takvih udara od oko 100 godina, odnosno na vjerojatnost od jedan posto u bilo kojoj godini.

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video Video: 24sata/Sandra Šimunović/Pixsell

Autori dodatno ističu kako su u razdoblju od 2005. do 2025. najveći udari vjetra u Zagrebu dolazili iz zapadnih i sjeverozapadnih smjerova, primjerice 26,1 m/s 7. srpnja 2008. (WNW) te 25,5 m/s tijekom superćelijske oluje 19. srpnja 2023. (NW), dok je najjači ranije zabilježeni udar sjevernog smjera iznosio 23,1 m/s 2013.

Uz snažan vjetar, nestabilna atmosfera donijela je obilne oborine i snijeg, osobito u gorskim područjima. Na Medvednici (Puntijarka) izmjereno je ukupno 37 centimetara snijega, pri čemu je do jutra 27. ožujka palo 19 centimetara. U Gorskom kotaru i planinskim krajevima količine su bile još veće, u Delnicama 58 centimetara (28. ožujka), dok je na Zavižanu zabilježeno čak 101 centimetar snijega, od čega 91 centimetar već do jutra 27. ožujka. U kombinaciji s jakim vjetrom snijeg je uzrokovao mećave i zapuhe.

POTVRDIO KORLAET Zagreb zbraja štetu: 'Djeci koja su ostala na Sljemenu smo organizirali prijevoz do grada'

Posljedice velikih količina oborina, upozoravaju autori, javljaju se s odgodom kroz porast vodostaja, nabujale potoke i rijeke te povećan rizik od poplava.

Objašnjavajući uzrok nastanka, autori navode da je riječ o tzv. zavjetrinskoj alpskoj, odnosno Genovskoj cikloni. Za njezino formiranje ključni su postojanje "ciklone majke" nad sjeverom Europe, prodor hladnog polarnog zraka prema jugu te prisutnost visinske doline i meandrirajuće mlazne struje koja prelazi preko Alpa. U takvim uvjetima dolazi do usporavanja hladnog zraka na sjevernoj strani Alpa i naglog pada tlaka na južnoj strani, iznad toplijeg zraka nad Genovskim zaljevom, sjevernom Italijom i sjevernim Jadranom. Daljnje produbljivanje ciklone potaknuto je velikim horizontalnim razlikama temperature pri tlu.

- Iako se ovakve ciklone u prosjeku javljaju svaka dva tjedna i nisu neuobičajene za područje južno od Alpa, ova je bila ekstremna zbog nekoliko specifičnih čimbenika. Među njima su iznimno jako vrtloženje zraka u visini (veće od 10 PVU), izraženo meandriranje mlazne struje te neuobičajeno velika udaljenost između ciklona nad Atlantikom i sjevernom Europom i ove nad Jadranom. To je omogućilo stvaranje grebena visokog tlaka sjeverno od Alpa i rezultiralo velikom razlikom tlaka od oko 30 hPa između sjeverne strane Alpa i središta ciklone. Posljedično je došlo do vrlo snažnog prodora hladnog zraka, koji se dodatno ubrzao prelaskom preko Medvednice, zbog čega su najveće štete u Zagrebu zabilježene u podsljemenskom području - navode autori. 

Govoreći o budućnosti, autori navode da klimatski modeli pokazuju smanjenje ukupnog broja ciklona u Sredozemlju, ali istodobno i porast ekstremnih vremenskih pojava. Razlog je usporavanje zonalnog strujanja i jače meandriranje mlazne struje, što omogućuje izraženije prodore hladnog zraka prema jugu i toplog prema sjeveru. Posljedica su češći ekstremi poput obilnih oborina, ali i suša i požara.

Posebno upozoravaju na pravilno tumačenje povratnog razdoblja od 100 godina, naglašavajući da ono ne znači pravilno vremensko ponavljanje, već stalnu malu vjerojatnost pojave takvog događaja.

U kontekstu smanjenja rizika, autori ističu važnost pravodobnih upozorenja DHMZ-a, koja omogućuju građanima prilagodbu i zaštitu. Naglašavaju i potrebu za jačanjem otpornosti infrastrukture već u fazi planiranja, osobito u građevinarstvu i energetici, uključujući nadzemne vodove, solarne panele, krovove, fasade, dizalice i druge konstrukcije izložene dinamičkim opterećenjima vjetra.

Ukazuju i na značajan utjecaj vremenskih ekstrema na promet, zračni, cestovni i pomorski, kao i na šumske ekosustave, pri čemu posebno ističu rizik od rušenja stabala u urbanim sredinama.

NEZAPAMĆENO NEVRIJEME FOTO DHMZ: Ovakvi udari vjetra u Zagrebu događaju se jednom u stotinu godina

Zaključno, autori navode da su posljedice ove ciklone već vidljive kroz srušena stabla, oštećene krovove i fasade, prekide u opskrbi električnom energijom te otežan ili prekinut promet, dok se dio posljedica, poput mogućih poplava, očekuje s odgodom. Ističu i da su prognostičari DHMZ-a pravodobno prepoznali razvoj situacije i izdavali upozorenja visokog stupnja, čija je svrha smanjenje šteta i prilagodba aktivnosti vremenskim uvjetima.

Na kraju poručuju kako meteorologija ima ključnu ulogu u zaštiti društva i okoliša te naglašavaju potrebu za daljnjim istraživanjem i obrazovanjem novih stručnjaka u području geofizike, koji će doprinijeti većoj otpornosti društva na sve izraženije klimatske ekstreme.