Iako je do zastare ostalo još svega 24 dana suđenje Krešimiru Gilji za ubojstvo iz 1999. ponovno je odgođeno. Ovoga puta, doznajemo, razlog je što je svih troje branitelja, dvije odvjetnice koje je opunomoćio Gilja, i treći kojeg je odredio sud, zatražilo odgodu zbog drugih obveza i prekratkog roka da se pripreme za ročište.
Naime, na prošlom ročištu Giljina odvjetnica Višnja Drenški Lasan zatražila je izuzeće tužiteljice koja vodi postupak, njezinog šefa Županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu i glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića. Argumentirala je to sumnjama u njihovu pristranost, između ostalog i zbog toga što nisu odustali od progona protiv Krešimira Gilje zbog dva dovođenja u opasnost života i imovine, za koja djela je zastara nastupila još 9. listopada 2021. te što nikad nije odlučeno o odbačaju kaznene prijave protiv Domagoja Novaka, koji se sam prijavio i ustvrdio da je on pucao kritične večeri.
Državno odvjetništvo te je zahtjeve odbilo i 4. rujna sudu vratilo spis. Predsjednica sudskog vijeća odmah je zakazala sljedeću raspravu za 15. rujna i poziv obranama poslala putem ekomunikacije, no oni su iskoristili svoje pravo da podignu poziv u roku od osam dana i to učinili u subotu 12. rujna.
Prvu odvjetnicu koja je zatražila odgodu sutkinja je odbila, no nakon što je to zatražilo i drugih dvoje odvjetnika, nije joj preostalo ništa nego odgoditi raspravu. Sljedeća je zakazana 2. listopada, svega nekoliko dana prije zastara kaznenog progona za ubojstvo, koja, prema računici suda, nastupa 9. listopada.
Gilji se sudi zbog pucnjavi ispred Star's Caffea kraj Cibone iz listopada 1999., u kojoj je ubijen hrvatski Kanađanin Mirko Rimac, dok su ranjeni Iva Jurić i Berigoj Vukojević, sin tadašnjeg saborskog zastupnika i kasnije ustavnog suca Vice Vukojevića. Da je doista nastupila zastara za dva ranjavanja u konačnici je sad konstatirao sud te obustavio optužbe protiv Gilje za navedena kaznena djela.
Riječ je o jednom od najintrigantnijih slučajeva hrvatskog pravosuđa.
Tog 9. listopada 1999. Mirko Rimac (33) u Zagreb je došao na ključnu utakmicu kvalifikacija za Europsko prvenstvo između Hrvatske i tadašnje SR Jugoslavije. S društvom je završio u Star's Caffeu kraj Cibonina tornja, popularnom okupljalištu koje je u to vrijeme bilo epicentar zagrebačkog noćnog života. Oko neke banalnosti izbila je svađa, a potom i opća tučnjava, koja se iz unutrašnjosti kafića preselila na terasu i pločnik Savske ceste. A onda su odjeknuli pucnjevi. Mirko Rimac je preminuo, ranjeni su Berigoj Vukojević i Iva Jurić, koja je stajala na obližnjoj tramvajskoj stanici.
Nakon pucnjave je Krešimir Gilja, koji je od početka bio osumnjičen, nestao bez traga. Gilja je bio u bijegu pune dvije godine. Onda je slučaj dobio bizaran zaokret. U travnju 2000. godine u policiju se javio Giljin prijatelj Domagoj Novak. Priznao je da je on pucao te večeri i predao pištolj marke HS. Balističko vještačenje kasnije je potvrdilo da je upravo iz tog oružja ispaljen smrtonosni hitac u Mirka Rimca.
Protiv njega nikad nije podignuta optužnica niti je prijava odbačena, na što upućuje i Giljina obrana. Tek u studenom 2001. Gilja se, u pratnji odvjetnika sam predao poričući da je odgovoran za pucnjavu.
Godine 2009. zagrebački Županijski sud osuđuje Gilju na jedinstvenu kaznu u trajanju od sedam godina zatvora. Tu presudu kasnije je potvrdio i Vrhovni sud, no 2011. ju je ukinuo Ustavni sud zbog povrede Giljina prava na obranu. Ponovljeno suđenje počinje iste godine u travnju 2011., no on odmah na početku ponovno traži odgode zbog zdravstvenog stanja, te traži izuzeća sutkinje i tužitelja.
Na spisu se mijenjaju suci, sad je trenutačno kod pete sutkinje, rasprave se često odgađaju, nekad zbog nedolazaka svjedoka, nekad zbog nepojavljivanja Gilje ili njegovih odvjetnika. Iako su većinu svjedoka i vještaka uspjeli neposredno ispitati na sudu, novu presudu nisu uspjeli donijeti.
Posljednjih godina Gilja se nalazi u BiH, čije također ima državljanstvo. Navodno se psihijatrijski liječi u Banjoj Luci, no na vještačenju u Klinici za psihijatriju Vrapče nije se pojavio. Zbog toga je Županijski sud u Zagrebu odlučio provesti suđenje u odsutnosti, a Visoki kazneni sud dao mu je za pravo. No, vremena za novu presudu, kako smo naveli, sve je manje.
Za obranu zastara je već nastupila nakon 25 godina, odnosno u listopadu 2024., dok tužiteljstvo smatra da zastara nastupa za 30 godina, prema Zakonu o kaznenom postupku koji je bio na snazi u vrijeme događaja.