U kolovozu 2020. godine Svetlana Tihanovska kandidirala se za predsjedničke izbore u Bjelorusiji protiv dugogodišnjeg vladara i diktatora Aleksandra Lukašenka. Njezin suprug Sergej Tihanovski, koji se prvotno želio natjecati, tada je već bio u pritvoru. Međutim, Lukašenko se nakon izbora proglasio pobjednikom, što nije priznato kao legalno na međunarodnoj razini. Zemlju su potresli nezapamćeni protesti puni nasilja. Tihanovska je pobjegla u progonstvo u Litvu, gdje je od tada podržavala prosvjede u svojoj zemlji.
POGLEDAJTE VIDEO
U Beč je doputovala kako bi informirala o eskalaciji nasilja jer se kriza u Bjelorusiji produbljuje.
- Da bismo postigli svoj cilj, odnosno nove izbore, moramo pregovarati s vladajućim režimom. Međutim, oni ne reagiraju na naše ponude za razgovor i nazivaju me teroristom. Ja ne odustajemo. Tražimo ljude koji su spremni preuzeti odgovornost kao posrednici – objasnila nam je Tihanovska svoj posjet Beču u koji su uključeni onaj kancelaru Sebastianu Kurzu, predsjedniku Alexander Van der Bellenu te ministru vanjskih poslova Alexander Schallenbergu.
S druge strane Tihanovska nudi Austriji ekonomski rast i otvoreno investicijsko tržište na bjeloruskom tržištu. Riječ je o tvrtkama poput Raiffeisenbank ili A1 čiju ulogu vidi kao polugu utjecaja na režim u Bjelorusiji. Austrija je treći najveći investitor u Bjelorusiji nakon Rusije i Cipra. U 2019. austrijski udio izravnih stranih ulaganja u zemlju iznosio je jedanaest posto.
- Jasno nam je da je režim bio taj koji je uzrokovao isključivanje signala A1 tijekom demonstracija. No, tvrtke moraju same odlučiti je li im važno samo poslovanje ili također demokratske vrijednosti koje su s njim povezane. I sami moraju odlučiti koje bi uvjete mogli postaviti za suradnju s režimom – riječi su kojima je stavila otvorene karte za Austrijance na stol.
Najveći trenutni problemi, uzrokovani djelomično višemjesečnim prosvjedima protiv Lukašenka prošle godine, su porast nacionalnog duga, kolaps valute, pad deviznih rezervi i previranja u financijskom sektoru. Uz sve to zemlja je izolirana od međunarodnih financijskih tržišta, a dominantni je vladin sektor teško zadužen, prema nedavno objavljenoj proljetnoj prognozi Drugog svjetskog rata. Teret prošlosti je velik pa se suočava i sa sa zdravstvenim i socijalnim posljedicama strašne nuklearne katastrofe u Černobilu od prije 35 godina.