S oko 99,5 posto prebrojanih glasačkih listića, de la Espriella je osvojio 43,7 posto glasova, dok je Cepeda osigurao oko 41 posto, prema izbornim vlastima, prenosi Dpa. Nijedan kandidat nije dobio potrebnu većinu da izbjegne drugi krug, koji je zakazan za 21. lipnja. Kolumbijski predsjednik Gustavo Petro izjavio je u nedjelju navečer da ne prihvaća rezultate početnog prebrojavanja glasova na izborima za svog nasljednika, rekavši da će pričekati konačne rezultate koje će pregledati suci, navodi Reuters.
Oko 41 milijun Kolumbijaca imalo je pravo glasa za nasljednika ljevičarskog predsjednika Petra, kojem je ustavom zabranjeno da se kandidira za novi mandat.
Izbori se općenito smatraju odlukom o tome treba li Kolumbija nastaviti Petrov program većih socijalnih izdataka i pregovora s naoružanim skupinama ili se okrenuti konzervativnijem pristupu usmjerenom na sigurnosne i ekonomske reforme.
Konzervativna senatorica Paloma Valencia, koja se prije glasovanja smatrala jednom od vodećih kandidatkinja, završila je na udaljenom trećem mjestu s oko sedam posto.
Cepeda, članica vladajuće koalicije, obećala je nastaviti Petrov program reformi. De la Espriella zalagala se za strožu sigurnosnu strategiju, nižu državnu potrošnju i beskompromisan stav protiv naoružanih skupina.
Kampanju je zasjenilo pogoršanje sigurnosne situacije. U tjednima koji su prethodili izborima, u nizu napada ubijeni su i ranjeni civili, vojnici i policajci.
Kolumbija trenutno proživljava "jedan od najgorih valova nasilja posljednjih godina", rekla je Kristin Wesemann, voditeljica kolumbijskog ureda Zaklade Konrad Adenauer (KAS), njemačkog think tanka.
Petro je postao prvi ljevičarski predsjednik Kolumbije kada je izabran 2022. godine. Pristaše pripisuju njegovoj administraciji smanjenje siromaštva i povećanje socijalnih izdataka, dok kritičari tvrde da njegova politika "potpunog mira" nije uspjela donijeti odlučujući napredak u suzbijanju nasilja naoružanih skupina.
Parlamentarni izbori održani u ožujku već su pokazali dubinu polarizacije u Kolumbiji. Iako je Petrova lijeva koalicija postala najjača snaga u Senatu, nijedna stranka nije uspjela postići jasnu većinu. To znači da će budući predsjednik vjerojatno imati poteškoća u koalicijskim pregovorima.