Prije nekih mjesec dana, Donald Trump je ozbiljno zabrinuo Moskvu. Po prvi put je javno rekao da Ukrajina vojno može vratiti izgubljene teritorije, pa čak i više od toga. Neposredno prije sklapanja prekida vatre u Gazi, koji već sada puca po šavovima, aktualizirala se priča o projektilima Tomahawk koje je Kijev označio oružjem koje bi moglo prisiliti Putina za pregovarački stol.
Trump je samozatajno spominjao projektile koji izazivaju strahopoštovanje još od prvog Zaljevskog rata. No val paroksizma koji je zapljusnuo Kijev naglo je stao. Prema pisanju Financial Timesa, susret Zelenskog i američkog šefa države bio je razočarenje za Ukrajince.
Trump je krajem prošlog tjedna “cijelo vrijeme psovao”, govorio da je “umoran” od gledanja u karte bojišnice i ponavljao poruke koje mu je dan ranije prenio Putin. Navodno je rekao da je rusko gospodarstvo u “izvrsnom stanju” i odbio poslati Tomahawk rakete. Prema navodima FT-a, Trump je vršio pritisak na Zelenskog da prihvati uvjete ruskog predsjednika Vladimira Putina za okončanje rata, a to je povlačenje iz Donbasa kojeg Rusi pokušavaju osvojiti još od 2014.
Dodao je da ako ne pristane na uvjete da će biti uništen. Opet se postavlja pitanje o čemu leži tajna kopernikanskog obrata u Washingtonu i zašto sada Trump pritišće Zelenskog ako je nedavno rekao da Ukrajina može vratiti izgubljene teritorije?
Neki smatraju da je razlog dvosatni telefonski razgovor s Putinom kojeg je vodio dan ranije.
- Mislim da analitičari uglavnom griješe kad pretpostavljaju da je Putin presudno utjecao na promjene njegovih stajališta o ratu u Ukrajini. Na Trumpa su, vjerujem, daleko više utjecala nastojanje Ukrajine i europskih članica NATO saveza da sabotiraju njegove mirovne napore. Isto tako njihovo inzistiranje da se on ne sastaje i ne razgovara s Putinom ili barem da s njim ne razgovara prije nego što se konzultira s njima implicira da on sam ne zna ili nije sposoban nadmetati se u pregovorima s njim, nego su mu navodno potrebni savjeti europskih saveznica koje će ga uputiti kako da razgovara s Putinom - rekao nam je Božo Kovačević, bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji. Dodao je da EU svojim beskompromisnim stavovima riskira eskalaciju rata.
- Trump je, isto kao i Putin, ispravno shvatio da Europljani žele eskalirati sukob s Rusijom do te mjere da izravno uplitanje Amerike postane neizbježno. No, Trump rat u Ukrajini ne smatra svojim, pa time ni američkim, ratom i ne želi izravni sukob s Rusijom. On ne želi da Amerika ratuje protiv Rusije u interesu Europe i Ukrajine. On želi da Europa ratuje protiv Kine u interesu Amerike. U tom pogledu Trump je dosljedan. Kad je izjavio da je Rusija tigar od papira i da bi je Ukrajina, zajedno s Europom, mogla pobijediti i vratiti okupirane teritorije, mnogi su to pogrešno shvatili kao najavu izravnog američkog uplitanja u taj sukob. No, značenje te izjave bilo je upravo suprotno. On je pozvao Europu i Ukrajinu, ako doista vjeruju da je Rusija tigar od papira, sami pobijede Putina bez američke pomoći - rekao je Kovačević,
Na pitanje kako bi se Hrvatska trebala postaviti, pogotovo oko američkog predsjednika koji je nepredvidljiv, smatra da je diplomacija ključ svega.
- Što se Hrvatske tiče, mislim da bi se trebala zauzimati za što je moguće više diplomacije u pokušaju rješavanja ukrajinske krize i da bi se trebala distancirati od ratnohuškačke retorike većine europskih čelnika. Dakako, malo toga će ovisiti o Hrvatskoj. U tišini, bez prijetnji i bez nepotrebnog hvastanja, trebamo se pripremati za najgore, za mogući rat u Europi, nastojeći pritom da budemo žrtva u što je moguće manjoj mjeri. Izuzetno je važno da ne dođe do ozbiljnih društvenih i političkih podjela u Hrvatskoj u vezi s ratom koji Hrvatska nije izazvala i koji će se, ako izbije, voditi zbog sukoba interesa velikih sila na koje mi ne možemo utjecati - rekao je Kovačević i dodao da Hrvatska treba pomagati ukrajinske izbjeglice.
- Naravno, budući da je Ukrajina žrtva agresije, trebamo pomagati ukrajinskim izbjeglicama i ukrajinskim vlastima, ali ne bismo zbog Ukrajine trebali ulaziti u rat. Ako bude rata širih razmjera u Europi, bit će nam nametnut i trebamo, u mjeri u kojoj je to moguće, štititi svoje nacionalne interese i živote svojih građana. Istodobno, kad god je to moguće, trebamo nastojati da se diplomatskim putem riješe pitanja koje neodgovorni političari pokušavaju riješiti ratom - zaključio je Kovačević.