Donald Trump je kao predsjednik SAD-a u oba mandata, i u prvom (2017. - 2021.) i u drugom (2025. - 2026.), naredio ili bio uključen u niz vojnih akcija koje su rezultirale značajnim zračnim udarima i vojnim intervencijama. U prvome mandatu Trumpova administracija izvela je precizne vojne udare u inozemstvu, od kojih je najpoznatiji onaj 3. siječnja 2020., kad su američki dronovi pogodili i ubili generala Qasema Soleimanija, zapovjednika Iranske revolucionarne garde, u blizini Bagdada u Iraku.
POGLEDAJTE VIDEO
U drugome mandatu, nakon što je Donald Trump ponovno stupio na dužnost 2025., jedna od najvećih američkih vojnih kampanji bila je pokrenuta protiv Huta u Jemenu. Ova kampanja započela je 15. ožujka 2025. i trajala je do svibnja te godine, tijekom koje su američke snage izvele stotine zračnih udara na pozicije i infrastrukturu pobunjenika u cilju zaustavljanja njihovih napada na međunarodnu plovidbu u Crvenome moru i Bab el-Mandebu. Posebno smrtonosan napad bio je u travnju 2025., kad su američki zračni udari na naftni terminal Ras Isa uz obalu zapadnog Jemena, prema izvješćima medija, ubili najmanje 80 ljudi i ranili više od 150.
Dodatno, američki zračni udari pogodili su pritvorski kompleks u Saadi koji je koristio Huti pokret za zadržavanje afričkih migranata, pri čemu je najmanje 68 zatvorenih migranata ubijeno i 47 ranjeno. U lipnju 2025. Trump je odobrio i sudjelovanje američkih snaga u koordiniranim zračnim udarima na tri ključna iranska nuklearna postrojenja, Fordow, Natanz i Isfahan, u suradnji s Izraelom u sklopu šireg sukoba s Iranom. U siječnju 2026. američke su snage izvele postojeće zračne udare protiv ciljeva Islamske države u Siriji, kao odgovor na napad u prosincu 2025. koji je ubio dvojicu američkih vojnika i civilnog prevoditelja. Pogodili su više desetaka ciljeva povezanih s ISIL-om širom Sirije koristeći precizno navođene bombe i udare iz zraka.
Osim formalnih vojnih kampanja, u 2025. i 2026. Trumpova administracija izdala je i prijetnje mogućim daljnjim vojnim udarima na Iran u kontekstu unutarnjih nemira u toj zemlji, dok je iransko vodstvo uzvratilo prijetnjama odmazdom protiv američkih baza i saveznika u regiji. U prvom mandatu 2017. - 2021. bilo je i ciljanih udarnih operacija, primjerice u Siriji 2017., kad su Sjedinjene Američke Države lansirale desetke krstarećih projektila na zračnu bazu Sirije kao odgovor na uporabu kemijskog oružja, te precizno vođeni napadi na terorističke ciljeve.
Donald Trump je često argumentirao uporabu vojne sile kao sredstvo odvraćanja i zaštite američkih interesa. U praksi, njegovi napadi nisu bili formalno proglašeni ratovima od strane američkog Kongresa, već su djelomično temeljeni na odlukama izvršne vlasti i postojećim ovlastima za uporabu sile protiv terorističkih skupina i prijetnji.
Protivnici Trumpove politike tvrdili su da djelovanje bez jasne rezolucije ili odobrenja Kongresa potkopava ustavni sustav kontrole nad ratovanjem u SAD-u. U javnosti i među stručnjacima raspravljalo se i o tome je li ciljano ubojstvo stranih zapovjednika legitimna vojna taktika ili prelazi granicu u odnosima među državama. U svakom od ovih napada korišteni su sofisticirani sustavi, uključujući bespilotne letjelice, krstareće projektile i avione s nosača zrakoplova.