Iza praznih stanova u Gradu Zagrebu, čija brojka leluja između 47.000 i 84.000 ne stoji samo jedna priča. To je kombinacija investicijskog vlasništva, naslijeđenih nekretnina, posljedica potresa i migracijskih trendova, pokazala je analiza portala Geozofija.
Napravili su analizu dostupnih podataka i tržište što je pokazalo kako je gotovo svaki peti stan nenastanjen. Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz Popisa stanovništva 2021., čak 84.617 stanova u Gradu Zagrebu nije bilo u uporabi. To ih je 22 posto od ukupnog broja.
S druge strane, posljednji podaci Hrvatske elektroprivrede iz 2024. pokazali su kako su vlasnici ipak aktivirali dio imovine. Naime, oni bilježe 47.409 stanova s potrošnjom struje manjom od 500 kWh. To im sugerira da nitko u njima ne živi.
Ako bi se to podijelilo na gradske četvrti, najgora je situacija trenutno u Donjem gradu 29 posto, a potom u Gornjem gradu 26 posto stanova koji stoje prazni.
Peščenica-Žitnjak također ima 26 % praznih stanova, odnono svaki četvrti je nenastanjen.
U perifernim kvartovima poput Brezovice (16 %), Podsuseda (18 %) i Sesveta (19 %) udjeli praznih stanova su nešto niži, ali i dalje značajni. Dok neke gradske četvrti imaju preko 5000 praznih stanova, najmanje ih je u Brezovici, Podsljemenu i Donjoj Dubravi.
Je li stanova previše ili premalo?
Podaci također pokazuju da se broj praznih stanova između 2011. i 2021. povećao za 15 %, djelomično zbog stanovništva koje napušta središte grada, ali i zbog posljedica potresa 2020. No pad broja praznih nekretnina trenutno se može pripisati rastu cijena nekretnina i najma, zbog čega vlasnici sve rjeđe ostavljaju stanove nenastanjenima.
Stručnjaci upozoravaju da ovaj “paradoks praznih stanova” pogoršava problem nerazumne priuštivosti stanovanja. To dodatno otežava mladim obiteljima i osobama s prosječnim ili nižim primanjima pristup stambenom tržištu, upozorava autor analize, i naglašava da duže stambeno pražnjenje neće nestati bez konkretnih tržišnih i državnih mjera, piše Geozofija.