Udruga Franak održala je u srijedu tiskovnu konferenciju, na kojoj su svi potrošači oštećeni nepoštenim poslovanjem banaka osuđenih u kolektivnom postupku pozvani na prosvjed koji će se održati u Zagrebu na Zrinjevcu 1. travnja.
- Poziv se odnosi na korisnike stambenih, adaptacijskih i auto kredita, konvertiranih i nekonvertiranih, otplaćenih i neotplaćenih, na ovršene korisnike nekonvertiranih i otkazanih kredita te na sve one koji su podigli tužbe, kao i na građane koji to još nisu učinili, a imaju pravo sudskim putem tražiti i dobiti svoje obeštećenje - navode iz udruge.
Predsjednik Upravnog odbora Udruge Franak Elvis Sudar, aktivist Goran Aleksić i voditeljica ureda Udruge Franak Sandra Žiga osvrnuli su se na intervju s predsjednikom Vrhovnog suda Radovanom Dobronićem emitiranom na N1 televiziji u nedjelju, iz kojeg je javnost saznala da pravno shvaćanje o zateznim kamatama nije prošlo kontrolu na sudskoj evidenciji toga suda, pa će se o pravima potrošača s konverzijama ponovno odlučivati.
No, kada će se o pravima potrošača odlučivati, ne zna se, i sam predsjednik Dobronić nije znao reći kada će novo pravno shvaćanje biti doneseno i objavljeno. Ali je zato rekao nekoliko izuzetno bitnih zapažanja na koja su ukazali predstavnici Udruge Franak.
- Predsjednik Dobronić je pojasnio kako po izglasanom shvaćanju koje nije prošlo sudsku evidenciju, sucima nižih sudova i dalje ništa ne bi bilo jasnije, zatim da suci prvoga stupnja i dalje imaju pravo slobodno prosuđivati, kakva god odluka Vrhovnog suda bila, kao i da je očekivao kako će sve biti riješeno do kraja studenog 2022. te da ćemo uskoro vidjeti hoće li stav biti promijenjen u skladu s primjedbama sa sudske evidencije. Izrazio je očekivanje da suci jednim velikim dijelom moraju promijeniti način razmišljanja, prije svega pod utjecajem EU Direktive 93/13 te da moraju voditi računa o tome koja je bila profesionalna odgovornost banaka u slučaju franak - istaknuli su iz udruge.
Upozorili su da dio sudaca i dalje razmišljaju da su ljudi s CHF kreditima bili špekulanti, i da više od konverzije nisu niti zaslužili, što smatraju pogrešnim.
- Reakcija banaka na takve izjave predsjednika VS-a može se svesti na sljedeće - plašenje javnosti i pritisak na sudove. Naime, banke ne žele vraćati ono što su nezakonito stekle, i banke žele zadržati plijen, unatoč pravomoćnoj kolektivnoj presudi kojom je nedvojbeno utvrđeno da su banke krive i odgovorne za štetu koja je nastala dužnicima. Banke perfidnom manipulacijom žele u javnosti, pa tako i kod sudaca, stvoriti dojam panike uslijed ratne krize, inflacije i nadiruće recesije, i neutemeljeno prijete da će bankarski sustav krahirati ako banke budu morale vratiti novac koji su opljačkale. Paradoksalna je situacija u kojoj nepoštene banke koje su nezakonito poslovale brane svoj status tvrdnjom da će društvo stradati ako građanima vrate njihov nezakonito oduzet novac. Osim što je to s pravnog stanovišta potpuno neodrživo, to je neodrživo i s ekonomskog aspekta - zaključuju iz udruge.
Glavni prosvjedni zahtjevi su:
1. Vrhovni sud mora odmah i bez odlaganja donijeti potrebno pravno shvaćanje koje se tiče 55.000 obitelji s konvertiranim kreditima.
2. Vrhovni sud mora hitno donijeti i pravna shvaćanje o ništetnosti cijelih ugovora s ništetnom valutnom klauzulom i ništetnom promjenjivom kamatnom stopom.