Državljanin Bosne i Hercegovine Selver Hrustić (35), porijeklom iz Zenice, nalazi se u ratnom zarobljeništvu u Ukrajini nakon što se 2025. pridružio ruskoj vojsci, potvrđeno je iz više izvora, uključujući ukrajinske sigurnosne institucije i medije. Riječ je o prvom javno poznatom slučaju bh. državljanina koji je od početka ruske invazije 2022. zarobljen u Ukrajini kao pripadnik ruskih snaga.
Slučaj je postao poznat 17. siječnja 2026., kad je ukrajinski portal United24 Media objavio video-ispovijest Hrustića. U snimci je naveo da je u rujnu 2025. u Moskvi potpisao ugovor s Ministarstvom obrane Rusije, tvrdeći da mu je obećano da neće biti raspoređen na bojište te da će, nakon šest mjeseci službe, dobiti pravnu pomoć zbog problema sa zakonom koje je imao u jednoj od zemalja Europske unije. Umjesto toga, prema njegovim riječima, poslan je na izuzetno opasne borbene zadatke u Ukrajini, gdje su ga, nepoznatog datuma, zarobile ukrajinske snage na smjeru Harkiva.
U intervjuu je opisao teške uvjete na terenu, navodeći da su on i drugi strani borci često slani u napade s minimalnim zalihama hrane i vode te da je smrtnost među takvim jedinicama iznimno visoka. Kazao je i da ne preporučuje drugima pridruživanje ruskoj vojsci, ističući da se strance tretira kao plaćenike. Prema njegovim navodima, mjesečna plaća iznosila je oko 210.000 rubalja (približno 2300 eura).
Hrustićev otac Fahrudin izjavio je za Detektor da ne odobrava sinov odlazak u rat te da obitelj nije znala da se pridružio vojsci niti da je završio u zarobljeništvu. Naveo je da se Hrustić posljednji put javio obitelji u prosincu 2025., tvrdeći da se nalazi u Moskvi i da radi u jednoj tvrtki. Nakon toga, kontakt je prekinut na oko 15 dana.
- Najvažnije mi je sada da je on živ - rekao je otac, dodajući da od institucija BiH ne očekuje pomoć.
Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine potvrdilo je da je Odsjek za terorizam zatražio od Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) provjeru navoda o Hrustiću, s obzirom na to da je sudjelovanje na stranim ratištima kazneno djelo prema Krivičnom zakonu BiH. Sarajevski odvjetnik Senad Bilić pojasnio je da BiH, putem međunarodne pravne pomoći, može zatražiti njegovo izručenje iz Ukrajine radi procesuiranja.
Iz Službe sigurnosti Ukrajine za Radio Slobodna Evropa potvrđeno je da Hrustić može ostati u zarobljeništvu do završetka rata ili, na zahtjev Rusije, biti prebačen u tu zemlju u sklopu razmjena zarobljenika. Mogućnost njegove suradnje s institucijama BiH nisu željeli komentirati, navodeći da se radi o informacijama s ograničenim pristupom. Ministarstvo pravde BiH priopćilo je da zasad nije zaprimilo službenu obavijest o ovom slučaju.
Prema dostupnim informacijama, Hrustić je ranije boravio u Njemačkoj, gdje je, kako je potvrđeno, određeno vrijeme proveo u azilu. Studirao je povijest na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a na društvenim mrežama je ranijih godina objavljivao sadržaje iz Rusije, uključujući fotografije iz Sankt Peterburga i Moskve. Njegovi poznanici navode da je iskazivao proruska i ideološka uvjerenja te vjerovao da čini ispravnu stvar pridruživanjem ruskim snagama, stav koji je, prema njihovim riječima, promijenio nakon zarobljavanja.
Prema podacima Detektora i RSE-a, više od 20 ljudi iz BiH dosad se pridružilo ruskoj vojsci. Neki od tih slučajeva predmet su istraga zbog sumnji na ratne zločine. Ukrajinsko Državno tužiteljstvo je 2024. od BiH zatražilo informacije o 12 neimenovanih bh. državljana pod sumnjom za ratne zločine, no odgovor, kako navode, nisu dobili.