Slavenka Drakulić, naša najpoznatija suvremena književnica u svijetu, autorica i novinarka, umrla je u 77. godini života, piše Jutarnji list. Nedavno je objavila svoju novu knjigu 'Zašto nisam naučila kuhati', kod svojeg hrvatskog izdavača Frakture.
Slavenka Drakulić rođena je 4. srpnja 1949. godine u Rijeci. Diplomirala je komparativnu književnost i sociologiju na Sveučilištu u Zagrebu. Radila je kao novinarka i urednica u časopisima Start i Danas, a kasnije je surađivala s brojnim uglednim svjetskim novinama i časopisima, među kojima su The New York Times, The Guardian i The New Republic. U javnu raspravu uvela je feminističke teme, a prvu publicističku knjigu objavila je 1984. pod nazivom 'Smrtni grijesi feminizma: Ogledi o mudologiji' i ušla u burnu, intelektualno poticajnu raspravu s Igorom Mandićem. Prvi roman 'Hologrami straha' objavila je tri godine kasnije. Knjiga je imala velik odjek na području cijele Jugoslavije, a Drakulić je u suvremenu književnost na impresivan način uvela ženski, autobiografski diskurs. Uz to, pisala je i za naš tjednik Express i za 24sata.
Čekajući da prođe uragan Donald, Amerikanci dnevno potroše 390 milijuna slamki
Ni zločinci iz ‘naših’ ratova 1990-ih nisu bili predestinirani da jednoga dana postanu monstrumi
Zgazila nas je pišući o ratnim zločincima i o boli. Gazi nas i sad, pišući o starima i bolesnima
Javni protesti antivaksera uvijek uključuju i nakupljene frustracije koje tište građane
Drakulić: Feminizam se s pravom doživljava opasnim, jer i jest opasan za patrijarhalnu kulturu
"Od desničarenja je veći problem to što Vlada na to šuti"
Početkom devedesetih, zajedno s Jelenom Lovrić, Radom Iveković, Vesnom Kesić i Dubravkom Ugrešić - bila je meta mizoginog i nacionalističkog napada kada su prozvane izdajicama u tekstu pod naslovom 'Vještice iz Rija', objavljenom u Globusu.
U svojim djelima bavila se temama feminizma, položaja žena, života u komunizmu i postkomunizmu te ratovima na prostoru bivše Jugoslavije. Njezine knjige prevedene su na mnoge jezike i stekle su međunarodno priznanje.
Među njezinim najpoznatijim djelima su Kako smo preživjeli komunizam i pritom se smijali, Balkan Express, Oni ne bi ni mrava zgazili i Café Europa. Zbog kritike nacionalizma početkom 1990-ih godina neko je vrijeme živjela u Švedskoj.
Bila je u braku sa švedskim novinarom Richardom Swartzom, a njezina kći je autorica Rujana Jeger.