Nakon dvije godine pandemije ušli smo u novu stresnu situaciju. Pandemija još nije ni završila, a sad smo bombardirani snimkama izbjeglica, djece koja su stradala, ljudi koji su poginuli, oružja koje se šalje, a koje nije humanitarna pomoć već sredstvo da bi se nekoga ubilo, osakatilo... Mi smo iz svog rata izašli ne tako davno, puno ljudi pati od PTSP-a, a ovo sad kad gleda bilo tko ponovno se retraumatizira i prolazi ono što smo prolazili u Domovinskom ratu i zato sad cijela naša struka - i psiholozi, psihijatri, psihoterapeuti i obiteljski liječnici, treba biti na oprezu, istaknuo je Veljko Đorđević, psihijatar i profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, gostujući u emisiji 24sata.
'Nikad za našu struku nije bilo izazovnije vrijeme'
PTSP, naglašava, nije samo psihička promjena, već pogoduje i cijelom nizu drugih organskih bolesti, od raznih vrsta karcinoma, autoimunih bolesti...
- I sad iz jedne stresne situacije ulazimo u kumulirano razdoblje stresa na stres, u nešto kumulativno daleko gore. Čini mi se da nikada nije bilo teže vrijeme, za našu struku izazovnije, bit će potrebe saniranja štete za veliki broj psiholoških potreba i to će se pojaviti na podmukli način, suptilno - upozorio je.
Ne može se od ove situacije pobjeći, dodaje, posebno u današnje vrijeme s tehnologijama koje imamo i kada ljudi umjesto jedni s drugima razgovaraju sa svojim pametnim telefonima. No, daje generalni savjet kako se nositi sa svime što nas je zadesilo posljednje vrijeme.
'Nema zdravlja bez memtalnog zdravlja'
- Trebalo bi malo limitirati vijesti, pronaći i neke druge sadržaje da se mozak aktivira u nešto drugo. Na kraju krajeva, imamo čitav niz svojih problema koje trebamo rješavati u državi, a koji su sada svi pali u drugi plan. Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja - kaže, no ističe da ne postoje dva ista čovjeka i dvije iste psihološke reakcije na isti izvor stresa te se stoga ni savjeti ne mogu odnositi na sve jednako.
Istaknuo je i kako rat u Ukrajini podsjeća na naš Domovinski te se prisjetio tog razdoblja.
- Mi smo u emisiji na HRT-u "Za slobodu" cijelu noć odgovarali na pitanja da bi nekako eliminirali nivo straha i pomogli ljudima koji su bili u skloništima. Bilo nam je u interesu da smanjimo strah, ali spriječimo paniku. Strah je i pozitivan moment da znate da se idete skloniti, no kad dođe panična etapa onda ste izbezumljeni, zamrznuti i onda ljudi počinju stradavati. Mi smo tada u toj emisiji učinili mnogo, no danas je drugo vrijeme - kaže.
O Putinu: 'Pokrenuti rat...to govori nešto o toj osobnosti'
Nije želio ulaziti u psihoprofil ruskog predsjednika Vladimira Putina, za kojeg neki govore da je neuravnotežen.
- Ne mogu na osnovu njegovog prikaza zaključivati. Nisam čovjeka pregledao niti razgovarao s njim. Na osnovu njegovih poteza neki će zaključivati o kakvom se profilu osobnosti radi, ali ne bih volio u to uopće ulaziti. U svakom slučaju, voditi rat, pokrenuti ga, to nešto govori o toj osobnosti, radi se sigurno o problemu, profilu ličnosti koji takav i takav, ali ako znamo da se radi o bilo kakvom poremećaju osobnosti onda treba znati kako sa takvom osobom razgovarati, pregovarati, dogovarati i ne dozvoliti da ju iritiramo ili još da podižemo pobuđenost - istaknuo je podsjetivši kako konflikt između Ukrajine i Rusije vuče dužu povijesnu notu.
- Nakon propasti Sovjetskog saveza, sve su ove države krenule svojim putem, ali očito da Rusija kao dominantna nije tolerirala razvoj svake od njih i tu je došlo do sraza velikih sila - kaže Đorđević i naglašava kako su očito neki ljudi u komunikacijskom smislu sprječavanja rata zakazali.
- Svi smo mislili da će nakon rušenja Berlinskog zida nastupiti u Europi neko novo vrijeme, nažalost doživjeli smo ovo, ne samo u Ukrajini nego i na drugim granicama. Svjetske sile odlučuju što će biti. Nažalost, očito nije bilo puno mudrosti, neću govoriti o psihijatrijskim izrazima, ali čini mi se da nije bilo ovdje dovoljno razuma - rekao je pa podsjetio na paradoksalnu situaciju, a to je da živimo u stoljeću kojeg zovemo stoljećem uma.
- I u stoljeću uma se političari sastaju, ali nema pravog dogovora. Govorim općenito, ne samo o ovome, tu su i klimatske promjene i sve ostalo. I sad upropaštavamo sve što smo naslijedili. Bojim se da bi ovo stoljeće, i mislim je taj strah opravdan ukoliko nešto ne učinimo, da bi moglo doći do urušavanja svih tekovina civilizacije - kaže.
'Neki bolesni umovi izlaz vide u razaranju i destrukciji drugih'
Smatra da je rat bio pripreman mnogo ranije, što govori činjenica i da je pričekao da završe Olimpijske igre u Pekingu.
- Očito su se stvari dogovorile na višim nivoima. Za 10-15 godina, ako preživimo, dobit ćemo realne podatke što se iza kulisa događalo. Medijski smo bombardirani onime što zapravo jedna i druga strana hoće pokazati, no pitanje je gdje je tu zapravo istina. I ono što se meni gadi, svijet se sastaje, ne da bi nešto razriješio, nego da bi se samo sastali, diskutirali i onda nastavili dalje jer o njima i tako ništa ne ovisi - poručio je i naglasio kako ima jako puno političara, ali ne državnika koji razmišljaju o budućnosti.
- Govorimo o globalizaciji, svjetskom turizmu, kulturnoj razmjeni, a onda se srozamo na jednom ovakvom momentu i sad odjedanput neki bolesni umovi izlaz vide u razaranju i destrukciji drugih. Kad bismo izabirali one koji misle pozitivno i žele unaprijedit ne samo svoju zemlju nego planet na kojem živimo, onda se ne bismo suočavali s ovakvim klimatskim promjenama, zagađivačima... - kaže.
Demokracija može jako lagano skliznuti prema anarhičnosti, naglašava psihijatar.
'Zelenski i Putin će sada biti spremniji na kompromise'
- I zato tu treba biti jako oprezan i svim mladima reći da imaju demokratska prava, da ih moraju koristiti, da ne bježe od svojih odgovornosti. Ne mogu ljudi od 70-80 godina upravljati svijetom jer su njihovi svjetonazor i budućnost pri kraju. Zelenski nije star, ali je naslijedio jednu strukturu, drugu strukturu, a što će biti, to ćemo vidjeti. Daj Bože i vjerujem da će razum prevladati. Ovdje se radi samo o dvije veličine koje se trebaju naći i dogovoriti jer pati i jedan i drugi narod - rekao je i dodao kako je svaki rat završio nekim pregovorima.
- I bilo bi lijepo kad bi u ovom stoljeću uma razum prevladao i kad bi se ovo uspjelo zaustaviti. Ali da se zaustavilo, treba ići u kompromis i napraviti ustupke jedinima i drugima - kaže Đorđević, koji smatra da će sada i Zelenski i Putin biti spremniji na kompromise.
- Jer kad postanu svjesni realnosti i dokle su potonuli, onda će se moći dogovoriti. Ja mislim da će ovi (Ukrajinci, op.a) odustati od ulaska od NATO i taj dio će se sada realizirati, a kakva će biti podjela poslije ovoga rata, to ćemo tek vidjeti. Najteže je ukrajinskom narodu, već ih je preko tri-četiri milijuna izbjeglo. Mi znamo kako je to i zato emocionalno suosjećamo - kaže.
U pregovorima treba voditi računa tko je na drugoj strani i nekada malo popustiti da bi dobili više, ističe psihijatar.
Sve one koji su činili zločine treba nazvati pravim imenom i trebaju za njih odgovarati, ali ne može se jedan narod proglasiti zločinačkim ako je njihov lider nešto učinio.