Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović pojasnio je novu mjeru skraćenog radnog tjedna koju će dogovarati sa socijalnim partnerima, a o kojoj će govora biti već danas tijekom sastanaka.
Riječ je o modelu koji bi poslodavcima pomogao da prebrode krizu i očuvao radna mjesta, a u načelu se radi o državnom sufinanciranju plaća radnika u dijelu neefikasnog radnog vremena kada poslodavci ne mogu stvarati dodatnu vrijednost. Državna pomoć ne odnosi se na dijelove radnog vremena kada zaposlenici normalno rade.
- Modaliteti su različiti od zemlje do zemlje i iskustva su različita. Trenutno, u ovoj krizi, na to su se odlučili Njemačka, Austrija, Španjolska i Slovenija. Sve smo te europske modele proučili i definitivno je da ćemo pronaći nekakav model koji bi bio optimalan za hrvatsko gospodarstvo - rekao je ministar rada za HRT.
Ovu mjeru pozdravio je njihov socijalni partner, šef Nezavisnih sindikata Krešimir Sever, no upitao zašto ona već do sada nije primijenjena.
- Još smo tijekom gospodarske krize imali zakon koji je vrijedio do 2014., nakon toga je donesen novi zakon koji je vrijedio 2017., onda se pomislilo da više neće biti potrebe za time i od ožujka 2017. taj zakon je ukinut, ali su donesene mjere. Jedna od tih mjera za očuvanje radnih mjesta je bila upravo i skraćivanje radnoga vremena po kojemu, po sada još uvijek važećoj mjeri, država do 40 posto dopušta skraćivanje radnoga vremena i istovremeno financira tu razliku do pune plaće, s tim da to financira dijelom od svojih sredstava, a dijelom sredstvima iz EU-fondova. To su nepovratna sredstva - rekao je.
Ističe da je mjera dobra i da ju treba što prije primijeniti.
- U svakom slučaju, mjera je dobra, trebamo se što prije dogovoriti kako iskombinirati dosadašnju mjeru, uključiti i nova sredstva i punom parom krenuti u primjenu.