Vlada je u četvrtak uputila u saborsku proceduru po hitnom postupku konačni prijedlog Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika kojim se osnovica za izračun plaće izjednačuje s osnovicom u državnoj i javnim službama.
Prijedlog je upućen u hitnu proceduru kako bi stupio na snagu 1. ožujka.
Premijer Andrej Plenković i ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan istaknuli su da je to rezultat dijaloga s Udrugom sudaca i predstavnicima Državnog odvjetništva.
Tako će se osnovica za obračun plaće pravosudnih dužnosnika povećati i izjednačiti s osnovicom u državnim i javnim službama, koja je utvrđena u visini od 947,18 eura bruto.
Vlada povećanje obrazlaže time da je potrebno žurno intervenirati u plaće pravosudnih dužnosnika i što prije im dodatno poboljšati materijalni položaj. Razlozi za to su brojnosti provedenih pravosudnih reformi koje su rezultirale povećanjem radnog opterećenja pravosudnih dužnosnika, kontinuirano povećanje učinkovitosti pravosudnog sustava, potreba daljnjeg smanjenja broja neriješenih predmeta, skraćenja trajanja sudskih postupaka, te potreba usklađenja plaća s drugim kojima se one isplaćuju iz državnog proračuna.
Obzirom da su sredstva za povećanje osnovice za 2294 zaposlenih već osigurana u Državnom proračunu, Zakon stupa na snagu 1. ožujka. Procijenjeni trošak za devet mjeseci ove godine iznosi 25 milijuna eura, za 2026. godinu 37,3 milijuna, a za 2027. godinu 37,5 milijuna eura.
Odluka o dodjeli beskamatnog zajma lokalnim jedinicama; Odbijena interpelacija o inflaciji
Na sjednici je donesena i odluka o dodjeli beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u 2025. godini zbog nemogućnosti podmirenja dospjelih obveza po pravomoćnim sudskim i upravnim odlukama ili nagodbama.
"Jedinice koje su imale obveze s jedne ili druge osnove - jedno su pravomoćne sudske presude, a drugo naknade za deposedirana zemljišta - a koje premašuju pet posto poreznih prihoda u prethodnoj godini, imaju mogućnost iskoristiti ovu opciju", rekao je ministar financija Marko Primorac.
Ministarstvo financija će izraditi ugovor o beskamatnom zajmu kojim se pojedinačno definira visina zajma i visina godišnjeg anuiteta koji potpisuju ministar financija i općinski načelnik, gradonačelnik ili župan. Zajam, propisano je, ne može biti odobren na razdoblje period duže od 20 godina.
Sredstva će se osigurati u Državnom proračunu prema iskazanom interesu lokalnih jedinica, a procjenjuje se da će ukupan iznos odobrenih zajmova iznositi oko 24,3 milijuna eura.
"Pozivam sve čelnike lokalne samouprave da obrate pozornost na ovu odluku koja stvara pravni okvir kako bi Vlada pomogla onima koji su se, nerijetko ne svojom krivnjom, zatekli u situacijama da imaju poteškoća sa otplaćivanjem određenih financijskih obaveza", poručio je Plenković.
Vlada je odbila interpelaciju 16 saborskih zastupnika o odgovornosti Vlade i HNB-a za inflaciju koju je pokrenuo Most, radi nedovoljne zaštite građana od neopravdanog kontinuiranog povećanja cijena, a uz zahtjev usvajanja deset zaključaka.
"Ovaj je akt neosnovan, ekonomski neutemeljen i netočan, sadrži paušalne i nestručne ocjene i Vlada predlaže Saboru da u cijelosti odbije interpelaciju", obrazložio je ministar gospodarstva Ante Šušnjar.