'Zbog prijepora u javnom prostoru i nepovjerenju Vlada je odlučila smijeniti Upravu Šuma'

Tugomir Majdak, HDZ-ov državni tajnik u ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, vodi ministarstvo do izglasavanja novog ministra Davida Vlajčića. Zadnjih dana svjedočio je pravoj političkoj drami oko ultimatuma koji je Domovinski pokret izložio pred predsjednika Vlade, a riječ je o sada već bivšem šefu Hrvatskih šuma, Nediljku Dujiću. Domovinski pokret tražio je Dujićevu smjenu i zaprijetio da neće glasati za svog ministra ako Dujić ne ode, a bez Domovinskog pokreta HDZ nema potrebnu većinu. S Majdakom smo razgovarali o situaciji u Hrvatskim šumama i odnosu s Dabrom te o ostalim stvarima vezanima uz njegov resor.

24sata: Kako komentirate smjenu tri člana Uprave Hrvatskih šuma?

Vlada se odlučila na razrješenje cijele Uprave Hrvatskih šuma zbog brojnih prijepora u javnom prostoru i nepovjerenja koje se stvorilo oko rada tog poduzeća. Hrvatske šume su važna državna tvrtka koja upravlja ključnim prirodnim resursima. U odabiru novih članova Uprave inzistirat će se na stručnosti i kompetentnosti s ciljem transparentnog i učinkovitog gospodarenja šumama.

24sata: Kakvo je stanje u ministarstvu poljoprivrede?  Što čeka novog ministra ako bude izglasan?

Ministarstvo funkcionira stabilno i učinkovito, provodeći ključne mjere za razvoj poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Kontinuirano radimo na jačanju domaće proizvodnje, osiguravanju financijske podrške poljoprivrednicima i pojednostavljenju administrativnih procedura kako bi sredstva brže i lakše dolazila do korisnika. 
Novog ministra, čeka dobro uhodan sustav s jasno postavljenim ciljevima i strategijama. Nastavit će se reforme u sustavu potpora, jačanje konkurentnosti domaćih proizvođača na europskom tržištu, digitalizacija procesa i modernizacija poljoprivrednog sektora. Ključni izazovi, poput prilagodbe klimatskim promjenama i poticanja inovacija u poljoprivredi, bit će u fokusu kako bi hrvatski poljoprivrednici i ribari imali sigurnu i održivu budućnost.
Ministarstvo ostaje predano razvoju sektora, uz otvorenost za daljnji dijalog sa svim dionicima – poljoprivrednicima, udrugama i stručnjacima – s ciljem još boljeg pozicioniranja hrvatske poljoprivrede u nadolazećim godinama.

24sata: Od 2016. ste drugi čovjek ministarstva. Upoznati ste detaljne u sve probleme u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu. Radili ste na poticajima, subvencijama. No čini se da hrvatski seljak i ribar nisu zadovoljni. U čemu je problem?

Ne bih rekao da poljoprivrednici i ribari nisu zadovoljni, ali svjesni smo da se baviti poljoprivredom i ribarstvom nije lako. Ministarstvo neprekidno radi na pružanju potpore te olakšavanju njihovih svakodnevnih poslova te smo svjesni svih izazova s kojima se oni suočavaju. Razumijemo poljoprivrednike i ribare i kroz zajednički dijalog tražimo nova rješenja.
Ne smijemo izostaviti činjenicu da je Hrvatska 2013. godine postala članica EU i kao mlada članica prolazila je kroz prilagodbu zajedničkim europskim politikama u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu. Taj proces nije bio jednostavan – morali smo usklađivati propise, jačati konkurentnost naših proizvođača i osiguravati sredstva za razvoj sektora.
Jedan od ključnih elemenata te podrške su i poljoprivredne potpore, za koje se godišnje izdvaja oko 680 milijuna eura. To nije zanemariv iznos, ali smo svjesni da je administrativna složenost prijave za potpore i dalje izazov za mnoge poljoprivrednike. Upravo zato radimo na stvarnom pojednostavljenju sustava pristupa potporama kako bi novac brže i jednostavnije dolazio do onih kojima je najpotrebniji. Isto tako, radimo na reformi sustava izravnih plaćanja kako bi bio jednostavniji i pravedniji.
Zalažemo se za to da se ne smanjuje europski fond za zajedničku poljoprivrednu politiku, jer su ta sredstva ključna za razvoj domaće proizvodnje i osiguravanje održivih uvjeta rada za sve koji se bave poljoprivredom i ribarstvom. Osobno sam sudjelovao na brojnim sastancima Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva u Bruxellesu na kojima su naša stajališta jasno usmjerena na jačanje domaće proizvodnje i zaštitu OPG-ova u lancu. 
Također, posebnu važnost pridajemo novim investicijama u poljoprivrednu proizvodnju i preradu, s ciljem jačanja samodostatnosti hrvatske poljoprivrede. Ključno je razvijati nove preradbene kapacitete, poput postrojenja za preradu soje i durum pšenice, modernih klaonica i drugih infrastrukturnih projekata koji će osigurati veću dodanu vrijednost domaćih proizvoda i veću konkurentnost na tržištu. Jedna od mojih vizija je stvaranje snažnih i učinkovitih poljoprivrednih udruženja, sljedeći primjere vodećih europskih zemalja, kako bismo osigurali bolju konkurentnost, stabilnost i održivost domaće poljoprivrede.

24sata: Nedavno ste bili na AGRIFISHU u Bruxellesu. Koji su zaključci?

Krajem siječnja održano je Vijeće ministara poljoprivrede i ribarstva, prvo pod poljskim predsjedanjem. Na Vijeću smo razmijenili mišljenja o prijedlogu ciljanih izmjena Uredbe o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda te o novoj Uredbi o prekograničnom izvršenju propisa protiv nepoštenih trgovinskih praksi. 
Naglasio sam nužnost pojednostavljenja i smanjenja administrativnog opterećenja te jačanja zaštite interesa primarnih poljoprivrednih proizvođača na zajedničkom, ali i na globalnom tržištu. Borba protiv nepoštenih trgovinskih praksi, pravna sigurnost, stabilnost i dostojan dohodak poljoprivrednika visoko su na listi prioriteta hrvatske poljoprivredne politike. Pri donošenju svih odluka nužno je uzeti u obzir specifičnosti država članica, kao i početne pozicije te dobre prakse koje se na nacionalnoj razini već provode. Također od Europske komisije dobili smo potvrdu o opravdanosti hrvatskog zahtjeva za aktivaciju krizne pričuve zbog šteta uzrokovanih prirodnim nepogodama u 2024. godini. Poseban naglasak stavljen je na sektore sjemenarstva, voća, povrća i vinogradarstva, što potvrđuje da Europska unija prepoznaje izazove s kojima se suočavaju naši poljoprivrednici i vinari. 

24sata: Činjenica je da zbog toga što malo proizvodimo puno uvozimo pa su cijene visoke. Tu je i problem s visokim cijenama dobavljača. Imate li plan kako to riješiti?

Da, imamo plan kako to riješiti. Riješit ćemo to kroz Strateški plan za razdoblje 2023.-2027., koji sadrži veliki broj intervencija u sektoru poljoprivrede, a financira se u najvećoj mjeri sredstvima EU fondova, a jedan je od smjerova naše politike. Primjerice, u najavi imamo natječaje za ulaganje u preradu poljoprivrednih proizvoda vrijedan 70 milijuna eura, za navodnjavanje vrijedan 72 milijuna eura, za mlade poljoprivrednike vrijedan 50 milijuna eura. Također, Ministarstvo je pripremilo programe razvoja za stočarske sektore, konkretno za svinjogojstvo, mesno i mliječno govedarstvo, mesno i mliječno kozarstvo i ovčarstvo. Ovi su programi prošli javne konzultacije i nakon dorade bit će spremni za usvajanje od strane Vlade RH. Donošenje novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu te Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi također su pravci djelovanja za osiguranje održivog i stabilnog sektora poljoprivrede.

24sata: Vlada je zamrznula cijene dodatnih proizvoda. No građanima to nije dovoljno. Planirate li još neke olakšice?

Svjesni smo poruke koju su građani poslali kroz bojkot trgovina. To je važan i artikuliran stav potrošača koji ćemo uzeti u obzir. Razumijemo njihove zabrinutosti i zato Vlada kontinuirano poduzima mjere kako bi zaštitila standard građana i osigurala stabilnost tržišta. Od početka kriza, Vlada je bila uz gospodarstvo i građane. Još 2022. smanjili smo PDV na često korištene prehrambene proizvode na 5 posto, uključujući maslac, margarin, svježe meso i ribu, jaja, voće, povrće, jestiva ulja i masti, dječju hranu te troškove u poljoprivredi poput sadnica, gnojiva i pesticida. Kada se uzmu u obzir različite stope PDV-a – 0 posto, 5 posto, 13 posto i opća stopa od 25 posto – izračuni Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je prosječna ponderirana stopa PDV-a oko 20 posto.
Vlada je reagirala i 2023. godine kroz mjere kontrole cijena ključnih proizvoda, regulirajući cijene 30 prehrambenih i higijenskih artikala kako bi zaštitila građane, osobito one s nižim primanjima. Svrha ove mjere je upravo zaštita građana od utjecaja inflacije, a nju nastavljamo provoditi uz pojačane kontrole i praćenje tržišta kako bi se osiguralo njezino provođenje.
Uz to, poduzeli smo niz konkretnih koraka kako bismo pomogli najugroženijim skupinama društva. Kroz deset paketa mjera za ublažavanje posljedica inflacije isplatili smo umirovljenicima ukupno 713 milijuna eura. Povećali smo dječji doplatak, porodiljne naknade te osigurali povrat poreza za mlade. Također, uveli smo dodatni porez na dobit za pomoć najpotrebitijima, čime smo prikupili više od 250 milijuna eura koje smo usmjerili onima kojima je najpotrebnije.
Vlada RH kontinuirano analizira stanje na tržištu i u suradnji s relevantnim sektorima tražimo održiva rješenja kako bismo osigurali stabilnost cijena osnovnih proizvoda, potaknuli domaću proizvodnju i zaštitili potrošače. 
Ministarstvo je svjesno izazova s kojima se susreću naši poljoprivredni proizvođači, posebno u odnosu na zahtjeve trgovaca, koji neki put nisu u njihovom najboljem interesu. Zato se zalažemo za pravedne i transparentne tržišne uvjete te pozivamo na fer i poštenu suradnju, kako bi svi sudionici lanca opskrbe imali jednake prilike i pravedan položaj na tržištu.

24sata: Inflacija nam je najviša u EU, 5 posto. Ima li Vlada plan?

Vlada prati pritisak na rast cijena i cijelim nizom mjera utječe na poboljšanje standarda građana. Najnovija mjera odnosi se na povećanje broja proizvoda na koje se primjenjuje ograničenje cijena jer je postojeći broj od 30 proizvoda povećan za još dodatnih 40 proizvoda. Sjećate se i da smo imali veliki rast cijena energenata u 2022. i tada je Vlada svojim mjerama ograničila cijene struje, plina i naftnih derivata. Uz to, snižena je i stopa PDV-a na 5 posto na cijeli niz proizvoda, uključujući na poljoprivredne inpute. Stoga, Vlada koristi mehanizme koje ima na raspolaganju, a svoj bi doprinos obuzdavanju inflacije trebali dati i drugi sudionici na tržištu.

24sata: Kako ste surađivali s bivšim ministrom Dabrom i bivšim predsjednikom Uprave Hrvatskih šuma Nediljkom Dujićem?

Suradnja je bila korektna uz međusobno uvažavanje vezano za stručne i strateške teme u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu.