Vlada je na današnjoj sjednici usvojila nove koeficijente koji pomnoženi s novom osnovicom osiguravaju rast plaća dužnosnicima. To znači da premijeru, predsjedniku, ministrima, zastupnicima, ustavnim sucima i svim ostalim dužnosnicima, stižu ozbiljne povišice plaće. 24sata su ovaj mjesec objavila i ekskluzivni izračun koliku bi povišicu trebali dobiti dužnosnici odmah, a koliku dodatnu u travnju.
Premijer Andrej Plenković će kroz dva povećanja plaće nakon travnja primati 1577 kuna više. Predsjednik Zoran Milanović će imati 1800 kuna višu plaću, predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović oko 2900 kuna višu plaću, predsjednik Sabora Gordan Jandroković oko 1600 kuna višu plaću, ministri mogu očekivati povećanje plaće oko 1500 kuna, a saborski zastupnici oko tisuću kuna.
Zašto im stiže povećanje plaća? Vlada je predložila da se osnovica plaće izjednači s onom koju imaju državni i javni službenici. Dosad su dužnosnici imali nižu osnovicu plaće, ali viši koeficijent. Vlada izmjenama propisuje jednaku osnovicu, ali je snizila koeficijente. Međutim, u međuvremenu su sindikati i Vlada potpisali dodatke kolektivnim ugovorima, kojima osnovica plaće raste šest posto od listopada i dva posto od travnja. S predloženim koeficijentima, to znači da će porasti plaće odmah i dužnosnicima šest posto, a dodatnih dva posto u travnju.
PRATITE UŽIVO:
Premijer Andrej Plenković na početku sjednice najavio je da će Vlada smanjiti trošarine na lož ulje, a podsjetio je da su ovog tjedna pale cijene benzina i dizela, dok je fiksirana cijena plavog dizela.
- Vlada nastavlja voditi politiku koja vodi računa da energenti budu u prihvatljivim okvirima za građane i gospodarstvo - kazao je Plenković.
Zahvalio je ministru Tomi Medvedu i svima koji su sudjelovali u organizaciji Dana sjećanja.
- Sve je prošlo dobro, dostojanstveno, uz sjećanje na žrtve i one koji su za hrvatsku slobodu dali najviše - rekao je premijer.
O obučavanju ukrajinskih vojnika u Ukrajini
Na dnevnom redu je i odluka o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga RH u misiji Europske unije za vojnu pomoć za potporu Ukrajini. Plenković je kazao i kako će Vlada danas Saboru uputiti prijedlog o sudjelovanju Hrvatske u vojnoj misiji pomoći Ukrajini. Kazao je kako je naša želja nastaviti pomagati Ukrajinu i to da hrvatska vojska participira na tri načina: da naši zapovjednici budu u zapovjednim strukturama, da hrvatski predstavnici budu dio vojski koje su spremne obučavati ukrajinske vojnike, mahom u Poljskoj i Njemačkoj te mogućnost da se ukrajinski vojnici obučavaju i u Hrvatskoj. Plenković očekuje pozitivan odgovor Sabora.
- Ovo je prilika da i cijela politička scena pokaže tko je tko i gdje stoji po pitanju potpore Ukrajini. Očekujem vrlo zanimljivu raspravu u Saboru - poručio je.
Ministar obrane Mario Banožić kazao je kako bi Hrvatska sudjelovanjem u misiji nastavila potporu Ukrajini, a hrvatska vosjka svojim iskustvom iz Domovinskog rata značajno bi doprinijela obuci ukrajinske vojske.
- Predlaže se da se Hrvatska uključi u misiju koja će se provoditi na teritoriju država članica Europske unije u 2022., 2023. i 2024. godini sudjelovanjem do 80 pripadnika Oružanih snaga RH uz mogućnost rotacije. Radi provedbe misije Europske unije za vojnu pomoć za potporu Ukrajini može prijeći granicu i ući u Republiku Hrvatsku do 100 pripadnika Oružanih snaga Ukrajine, uz mogućnost rotacije - naveo je Banožić.
Države članice Europske unije u misiji će sudjelovati raspoređivanjem pripadnika svojih oružanih snaga u zapovjedništva misije na strateškoj i operativnoj razini, upućivanjem razmjestivih timova za obuku te provođenjem obuke na svojem teritoriju, stoji nacrtu prijedloga odluke koja je poslana u Sabor.
- Republika Hrvatska bi sudjelovanjem u misiji Europske unije za vojnu pomoć za potporu Ukrajini nastavila aktivan doprinos te potvrdila svoju predanost u potpori Zajedničke sigurnosne i obrambene politike Europske unije i međunarodnoj sigurnosti, kao što to čini i u sklopu drugih međunarodnih inicijativa i aktivnosti - navodi se.
Sudjelovanjem Oružanih snaga RH u misiji EU za vojnu pomoć za potporu Ukrajini, Hrvatska bi s iskustvom iz Domovinskoga rata značajno doprinijela obuci Oružanih snaga Ukrajine.
- U skladu s Deklaracijom Hrvatskoga sabora o Ukrajini sudjelovanjem Republike Hrvatske u ovoj misiji snažno i odlučno bi se podržao europski sigurnosni poredak temeljen na načelima Povelje Ujedinjenih naroda. Isto tako bi sudjelovanje Oružanih snaga Republike Hrvatske pridonijelo i stjecanju praktičnih znanja kroz interakciju s oružanim snagama drugih država članica Europske unije, kao i pripadnicima Oružanih snaga Ukrajine - navodi se.
Ministarstvo obrane, što uključuje i Glavni stožer Oružanih snaga RH, provelo je raščlambu mogućnosti doprinosa u provedbi misiji Europske unije za vojnu pomoć za potporu Ukrajini. Kao potencijalna područja doprinosa, uz raspoređivanje stožernih časnika u zapovjedništva misije na strateškoj i na operativnoj razini, utvrđene su mogućnosti obuke izvan područja Republike Hrvatske na teritoriju država članica Europske unije, kroz upućivanje razmjestivih timova za obuku (Mobile Training Teams – MTT) te provođenjem obuke na teritoriju Republike Hrvatske u okviru ove misije Europske unije.
Podsjetimo, radi o odluci za koju je ministar obrane tražio suglasnost predsjednika Zorana Milanovića. On pak taj zahtjev nije želio ni razmotriti, jer smatra da ministar obrane nije ovlašten tražiti njegovu suglasnost, da nije točno objašnjeno što bi ukrajinski vojnici trebali raditi, ali i da se ministar obrane pozvao na krive ustavne odredbe.
Schengen i državni proračun za 2023.
Rekao je kako je veliki dio priprema za uvođenje eura završen, kako bi nakon Nove godine sve operativno funkcioniralo.
Osvrnuo se i na jučerašnji službeni posjet austrijskog kancelara napominjući kako je Austrija vrlo jasno podržala članstvo Hrvatske u šengenskom prostoru. Osvrnuo se i na raspravu u Saboru o proračunu za 2023.
- To je proračun koji nastavlja biti instrument potpore, to je sidro za gospodarski rast i zadržat će društvenu koheziju - rekao je Plenković te dodao kako očekuje da 8. prosinca bude donesena konačna odluka u pristupanju Hrvatske Schengenu. U utorak će se o proračunu glasati u Saboru.
- Time realiziramo naš cilj dublje integracije - kazao je Plenković.
Rastu plaće državnih dužnosnika
Vlada je izmijenila Zakon o obvezama i pravima državnih dužnosnika, a državni tajnik ministarstva pravosuđa Josip Salapić naveo je kako se njime propisuje jedinstvena osnovica za izračun plaća za sve korisnike državnog proračuna što će, nastavlja, osigurati kvalitetnu analizu svih koeficijenata te osigurati mogućnost usporedbe podataka i objektivnu valorizaciju sustava plaća.
Naime, zakonom se predlaže osnovicu za izračun plaća državnih dužnosnika propisati u visini osnovice za izračun plaća državnih službenika, koja je veća od važeće osnovice za državne dužnosnike.
Uz povećanje osnovice za plaće dužnosnika istovremeno se predlaže utvrditi odgovarajuće, nove koeficijente za izračun plaća, koji će biti manji u odnosu na njihove sadašnje koeficijente. Množenjem novih, nižih koeficijenata s novom, većom osnovicom plaće državnih dužnosnika moći će se uspoređivati s plaćama državnih službenika. Napominje se kako se osnovica za izračun plaća državnih dužnosnika nije mijenjala od 2014. godine, za razliku od osnovice za izračun plaća državnih službenika, koja se od tada povećavala u više navrata.
- Predloženim modelom, prema kojem je osnovica za izračun plaća državnih dužnosnika jednaka osnovici za izračun plaća državnih službenika, stvaraju se preduvjeti za mogućnost usporedbe i ravnomjerno praćenje plaća državnih dužnosnika i državnih službenika - stoji u obrazloženju zakona.
Zakonom je predloženo i da status dužnosnika dobije zastupnik Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava. Predloženo je da mu koeficijent za izračun plaće bude kao za državnog tajnika, imajući u vidu da zastupnik obavlja poslove velikog opsega i složenosti.