Riječ je o pravilniku o tržišnim standardima i utvrđivanju pravila o kontrolama usklađenosti s tržišnim standardima za sektor voća i povrća, određene prerađene proizvode od voća i povrća i sektor banana. Iz HPK napominju kako je pohvalno što se na policama trgovačkih lanaca već sada jasno i vidljivo označava iz koje je zemlje voće i povrće, što omogućuje potrošačima da biraju domaće proizvode i tako potaknu domaću proizvodnju.
"Raduje nas što su stručne službe Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, zajedno s nama iz HPK, radile na ovom pravilniku i uvažile većinu naših zahtjeva, koji su došli s terena, od samih proizvođača", kazao je predsjednik Odbora za povrće i krumpir HPK Toni Grossi.
Zajednički rad na pravilniku, kako je rekao, pokazuje da se uz prihvaćanje argumenata i prijedloga proizvođača, može napraviti pomak na tržištu i osigurati bolja prisutnost domaćeg voća, povrća i krumpira na policama trgovina.
Grossi smatra kako je ovo prilika da potrošači zbog boljeg i vidljivijeg označavanja i deklariranja, pri odluci o kupnji više biraju domaće poljoprivredne proizvode.
Pravilnik koji je stupio na snagu početkom godine, po prvi put uvodi određene odredbe vezane uz označavanje proizvoda u rasutom stanju, u prodaji na malo. Voće i povrće i određeni prerađeni proizvodi od voća i konzumni krumpir, koji se u rasutom stanju izlažu na prodaju krajnjem potrošaču u fazi prodaje na malo, sada moraju biti označeni tako da je podatak o zemlji podrijetla čitljiv i neposredno uočljiv. Isto tako da se nalazi u glavnome vidnom polju ambalaže/police u/na koju je proizvod smješten, na ambalaži ili u neposrednoj blizini proizvoda te da ne dovodi potrošača u zabludu, navode iz HPK.
Ističu kako se promjene na tržištu već vide, jer većina trgovaca poštuje odredbe pravilnika. Očekuju da će inspekcije na terenu to pozorno pratiti i kažnjavati one koji se ne pridržavaju pravilnika.
HPK posebno pozdravlja odredbe koje bi trebale na snagu stupiti od 1. srpnja, kojima se poljoprivrednicima omogućuje odstupanje od poštivanja tržišnih standarda za proizvode iz sektora voća i povrća.
Poljoprivrednici će ih, kako se navodi, moći prodavati unutar svojega proizvodnog područja na lokalnoj tržnici na malo, na mjestu koje je rezervirano samo za poljoprivrednike i izravnu dostavu. To će doprinijeti većoj zastupljenosti lokalnih poljoprivrednika na lokalnom tržištu i dodatno potaknuti konzumaciju lokalno proizvedene hrane, čime se jačaju kratki lanci opskrbe, kažu u HPK.
Još puno posla kako bi se uredilo tržište i pomoglo proizvodnji
Grossi napomije kako predstoji još puno posla da se tržište voća i povrća i krumpira bolje uredi te da se pomogne toj proizvodnji koja je godinama na ogromnom udaru uvozne robe zbog čega većina proizvodnji pada i stagnira.
Smatra kako HPK i dalje mora sa stručnjacima resornog ministarstva raditi na poboljšanju teških uvjeta proizvodnje uzrokovanih sušom i prirodnim nepogodama, donošenju pravilnika o minimalnim tehničkim uvjetima za građevine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji u zatvorenom prostoru i zapošljavanju radnika u poljoprivredi, zbog izuzetno kratkog sezonskog rada.
Odbor za povrće i krumpir smatra apsurdnim da je gradnja plastenika i staklenika i dalje administrativno ograničena. Poručuje kako bi se takvi poljoprivredni objekti trebali graditi bez ishođenja građevinske dozvole, uz jednostavnije i brže procedure kako bi se potaknula ulaganja, povećala proizvodnja, produljila sezona i ojačala domaća samodostatnost.
Odbor će, kako se najavljuje, snažnije raditi i na legalizaciji vodopravnih dozvola u smislu nužnog navodnjavanja proizvodnih površina te razmatranja potrebe izmjena i dopuna pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta radi upisa u ARKOD manjih parcela.
'Ovaj Pravilnik je skidanje poveza s očiju...'
"Rekao bih da je ovaj Pravilnik jedno svojevrsno skidanje poveza s očiju, to je jedan ugovor bez sitnih slova. Naši kupci starije dobi neće više morati s dalekozorom ili povećalom ili u trgovinu kako bi našli podrijetlo proizvoda. Jedna velika stvar za sve kupce, da budu potpuno informirani", kazao je za RTL Danas ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić.
No, nova pravila tek rijetki trgovci provode u praksi. Zašto je to tako, pitali smo Udruženje trgovine pri HUP-u i HGK. Za izjavu nisu bili dostupni, ali zato jest bivši direktor najvećeg trgovačkog lanca u zemlji i stručnjak za maloprodaju.
"Zbog velikog broja prodajnih mjesta ponekad treba vremena da se sve odradi na svim prodajnim mjestima. Pojedini trgovački lanci imaju više od tisuću prodajnih mjesta, pa iako se možda dao nalog iz uprave i centrale da se to odradi, zbog određenih defektura u procedurama, ponegdje se zakasni. Ne vjerujem da tu ima ikakve zle namjere". istaknuo je stručnjak za cijene u maloprodaji Drago Munjiza.
Odmah su reagirali i iz Udruge za zaštitu potrošača. "Njima je sve logistički zahtjevno, zato što se zakon mora provesti. Ne vidim po čemu je to zahtjevno, imaju svoja udruženja preko kojih su to već trebali odraditi i pripremiti jer su znali da Pravilnik stupa na snagu, njih uvijek sve iznenadi kao snijeg zimsku službu", poručuje za RTL Danas predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević.
Dodaje kako nove oznake potrošači pozdravljaju: "Potrošači nam javljaju da su jako zadovoljni s onim trgovinama u kojima je oznaka istaknuta, i kažu kako sada konačno mogu vidjeti od kud je došla roba, i da im je drago kada pronađu hrvatsko. Problem je što oznaka nema u svim trgovinama. To bi trebao nadzirati Državni inspektorat, i ja se nadam da su oni dali malo vremena da se trgovci prilagode i da će onda krenuti u kontrolu. Nije svrha da se plaćaju kazne, nego je svrha da dosita bude u trgovinama tih oznaka i da ljudi imaju informaciju od kud dolazi roba".