"Ne radi se tu o 35 tisuća tona otpada što se pripisivalo gospodinu Šinceku nego se radi, po našem proračunu, negdje oko milijun tona. To je kao da svaki građanin Zagreba iskrca tonu opasnog otpada u Liku", kazao je Troskot na konferenciji za medije.
Troskot je govorio o poduzetniku Josipu Šinceku koji je, zajedno sa suprugom i još osmero okrivljenika, prije godinu dana završio u istražnom zatvoru zbog sumnje da je ilegalno uskladištio otpad u blizini Gospića i Benkovca. Zastupnik Mosta ustvrdio je da Šincek nije jedini u ovome.
''Oni igrači koji su odigrali da otpad završi u Lici i na tome zaradili, sada će se kroz različite građevinske kompanije pojavljivati u procesu sanacije. Milijun tona opasnog otpada, koji se više ne može reciklirati i koji je došao iz talijanske kompanije Stena, građevinske kompanije će prerađivati i ubacivati u građevinski materijal kao što su cigle i ploče. Taj će materijal potom završiti u stanovima, gdje ćemo živjeti svi mi, uključujući i našu djecu'', naglasio je.
Nešto slično već se dogodilo s troskom u Sisku, kazao je Mostov zastupnik. Ona je, prema njegovim riječima, završila u građevinskoj kompaniji u Karlovcu, no do danas nije poznato o kojoj se kompaniji radi.
''Ako su otpad i teški metali fizički zarobljeni u betonu, to ne znači da su molekuke spriječene da se šire kroz duže razdoblje. To treba ići u rudnike ispod zemlje, nikako ne u građevinski materijal i asfalt'', istaknuo je Troskot.
Otpad u Lici sadrži kancerogene tvari poput PFAS kemikalija i PAH ulja, dodao je, stoga je vrlo opasan po zdravlje građana, pogotovo onih najmlađih.
''Pogledajte primjer grada Senja koji ima najveći broj kancerogenih bolesti u Hrvatskoj, a upravo je tamo Šincek odlagao svoj otpad. Da li je to optužnica protiv njega? Nije, ali ne može se isključiti utjecaj opasnog otpada na zdravlje naših Senjana", rekao je.
Kroz zastupničko pitanje ministrici zaštite okoliša i energetike Mariji Vučković, zatražio je dostavu podataka o podrijetlu, količini, vrsti i zakonitosti otpada koji je završio na lokacijama u Lici. Također, Troskot je postavio pitanje o ulozi pojedinih kompanija, kao što su C.I.O.S. grupa te tvrtke CE-ZA-R i Kemis Thermo Clean.
''Zanima me je li sav otpad evidentiran u sustavu e-ONTO, koji je zakonski obvezan za praćenje kretanja otpada unutar Hrvatske? Hrvatska nije i nikada neće biti europsko smetlište. Most je zato institucionalno krenuo u rješavanje ovog problema'', poručio je Troskot.