Na pozornicu riječkoga HNK-a Ivana pl. Zajca početkom travnja stiže dugo iščekivani operni spektakl – premijera grandiozne opere "Turandot" Giacoma Puccinija, pod dirigentskim vodstvom maestra Valentina Egela, a u režiji Arnauda Bernarda, koji potpisuje i scenografiju te kostimografiju.
Posljednja Puccinijeva opera, jedno od najspektakularnijih djela operne literature, poznata po raskošnoj orkestraciji, snažnim zborovima i arijama koje su ušle u kolektivnu svijest, vraća se na riječku pozornicu nakon čak 32 godine, točno stotinu godina nakon praizvedbe u milanskoj Scali.
U središtu priče je ledena princeza Turandot, čija okrutna igra triju zagonetki odlučuje o sudbini prosaca, odvodeći ih u smrt. Dolaskom tajanstvenog princa Calafa, njezin se svijet počinje mijenjati.
Renomirani francuski redatelj Arnaud Bernard, koji je impresivnu karijeru izgradio na najpoznatijim opernim pozornicama, u ovoj viziji ističe transformaciju: Turandot, posve različita od ranijih Puccinijevih heroina, postaje metafora suvremenog svijeta, smještenog u monumentalnu atmosferu inspiriranu filmom Metropolis Friza Langa. U tom hladnom, kontroliranom sustavu, princeza je gotovo neljudsko biće.
- Priča prati putovanje od noćne more prvog čina do svjetla završetka. Srce opere može se sažeti kao transformacija kroz ljubav i ponovno otkrivanje ljudskosti - kaže Bernard.
Intendantica riječkog HNK-a Dubravka Vrgoč naglašava bezvremensku snagu priče:
- Riječ je o mnogo više od bajke: o složenoj psihološkoj drami u kojoj se isprepliću ljubav, moć, strah i žrtva. Njezine zagonetke nisu iskušenja razuma, već štitovi protiv svijeta koji traži da se srce otvori bez garancije da neće biti slomljeno - ističe Vrgoč.
U naslovnoj ulozi je riječka nacionalna prvakinja Kristina Kolar, koja je Turandot ranije izvodila u Italiji i Španjolskoj. S njom u alternaciji nastupa Anastasia Boldyreva. U ulozi Calafa alterniraju Bože Jurić-Pešić i Nattha Thammathi. Sudjeluju Riječki simfonijski orkestar i Riječki operni zbor.
Puccini je "Turandot" ostavio nedovršenom; pretekla ga je smrt tijekom liječenja u Bruxellesu. Opera je dovršena prema njegovim skicama od strane Franca Alfanа, a praizvedba u Milanu 1926. pod ravnanjem Artura Toscaninija ostala je upamćena kao jedan od najemotivnijih trenutaka u povijesti opere. Najdramatičniji trenutak dogodio se u trećem činu, gdje je Puccini prestao pisati, kada je dirigent Toscanini spustio palicu i rekao:
"Ovdje završava opera, u ovom je trenutku maestro preminuo.“
Tek su kasnije izvedbe uključivale Alfanoov završetak.