Komedija Svadba postala je pravi kino-fenomen, a njezin uspjeh nije prošao nezapaženo ni izvan granica regije. Ugledni njemački dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) posvetio je filmu opširan tekst, ističući da je riječ o rijetkom primjeru regionalnog naslova koji istodobno ruši rekorde i otvara šira društvena pitanja.
Radnja filma, sažimaju Nijemci, počiva na „kaosu“ koji nastaje kada Hrvatica Ana ostane trudna sa Srbinom Nebojšom. Ta, naizgled jednostavna premisa poslužila je kao podloga za niz komičnih situacija u kojima se sudaraju nacionalni klišeji, predrasude i obiteljske napetosti. Upravo je takav pristup, smatra FAZ, pogodio živac publike, prenosi Deutsche Welle.
Već prije same premijere, održane 20. siječnja, prodano je više od 40 tisuća ulaznica – što je presedan u povijesti hrvatske kinematografije. Iako je dio interesa potaknut snažnom marketinškom kampanjom, ono što je uslijedilo ne može se objasniti samo dobrim oglašavanjem. U manje od mjesec dana film je dosegnuo više od 500 tisuća gledatelja i time izjednačio rekord koji je godinama držao Titanic.
Njemački list pritom povlači paralelu s vlastitim tržištem. Hrvatska, s oko 3,8 milijuna stanovnika, po toj bi logici u njemačkim razmjerima imala hit s čak 12 milijuna gledatelja. Takvi su rezultati u Njemačkoj posljednji put zabilježeni prije više od dvadeset godina, s filmovima poput Harry Potter i Kamen mudraca te Gospodar prstenova: Prstenova družina - i to tijekom cijelog razdoblja prikazivanja, a ne u svega nekoliko tjedana.
Uspjeh 'Svadbe' ne zaustavlja se na Hrvatskoj. Film puni dvorane u Bosni i Hercegovini i Srbiji, a ukupno je u regiji prodano više od milijun ulaznica. Posebno se ističu gradovi s velikom južnoslavenskom dijasporom, poput Beč, koji FAZ naziva „glavnim gradom Balkana“. Ondje je tijekom jednog vikenda održano 12 projekcija, a sve su bile rasprodane u svega nekoliko sati. Glasnogovornik kino-lanca Cineplexx za list je izjavio da je film daleko premašio sva početna očekivanja.
FAZ pritom naglašava kako je „Svadba“ više od pukog kino-hita. „To je fenomen“, piše list, dodajući da uspjeh ne mogu objasniti samo zvučna glumačka imena ili pristupačan, ponekad i vulgaran humor. Iako u filmu glume poznata imena hrvatske i srpske scene, među njima i Dragan Bjelogrlić, takva postava sama po sebi ne jamči rasprodane dvorane.
Ključ uspjeha, smatraju njemački novinari, leži u činjenici da se film otvoreno ruga nacionalnim stereotipima – jednako srpskim predodžbama o Hrvatima i obratno. Publika, čini se, ima snažnu potrebu da se politička retorika o „drugima“ razgradi kroz humor i ironiju, te da se vlastite predrasude prepoznaju i ismiju.
Na kraju teksta, autor Michael Martens zaključuje kako će se još dugo raspravljati o poruci koju publika šalje masovnim dolaskom u kina. No jedan se zaključak nameće: Jugoslavija kao država odavno ne postoji i nema razloga za nostalgiju za tim sustavom. Ipak, „jugosfera“ – kulturni prostor u kojem ljudi bez jezičnih prepreka dijele isti humor i smiju se istim stereotipima – i dalje je živa. Možda, kako sugerira FAZ, življa nego ikada prije.