To je to što me zanima!

U stvaranje Orašara uključeno je 50 djece i isto toliko odraslih: 'U ovom baletu nema laganog'

Do karata za raskošnu baletnu predstavu gotovo je nemoguće doći, a o pripremi predstave razgovarali smo s balerinom Evom Karpilovskom i ravnateljem splitskog baleta Pablom Carneirom
Vidi originalni članak

Svi mi želimo bajku i čini mi se da 'Orašar' donosi upravo tu čaroliju. Teatar mora biti mjesto gdje će ljudi zaboraviti na stvarnost, ono ima moć uvesti vas u drugi svijet, onaj u kojem nema problema ni strepnji. Pogledajte samo što se događa u svijetu. Baš zato kazalište mora biti čarobno, posebno u vrijeme blagdana. Vjerujem u to, počinje nam priču Eva Karpilovska, balerina iz Ukrajine, koja je proteklih 13 godina dio ansambla HNK Split.

DUGA TRADICIJA Prvi 'Orašar' plesao se 1952., povod tada nije bio Božić, već rođendan Josipa Broza Tita...

Ona će u baletu Petra Iljiča Čajkovskog utjeloviti Vilu šećera. Prije deset godina nosila je glavnu ulogu, onu djevojčice Klare, koja priča božićnu bajku diljem svijeta iznimno popularnom drvenom vojniku koji se pretvara u princa.

Do karata za ovaj balet u splitskom kazalištu gotovo je nemoguće doći, a zbog velikog interesa kroz prosinac i siječanj najavljeno je čak 13 raskošnih izvedbi. Na pozornici će publici magiju donijeti čak sto balerina i baletana, od toga su polovica djeca, učenici baletne škole, a polovica profesionalni plesači. O fenomenu "Orašara", jednog od najgledanijih baleta diljem svijeta, govori nam Pablo Carneiro, ravnatelj splitskog baleta, baletni pedagog i plesač s bogatim iskustvom u brojnim zemljama diljem svijeta.

- Ovo je balet čija se tema se veže uz obiteljsku proslavu Božića i postao je vrlo popularan posebno u ovom blagdanskom periodu. Razlog tome vjerojatno leži i u činjenici što uključuje mnogo djece koja izvode predstavu pa je postao balet za cijelu obitelj. Vrlo je raskošan, ne samo u pokretima, koreografiji i glazbi, nego i u bojama, scenografiji... Izvedbe ovoga baleta iznimno su posjećene diljem svijeta.

Gdje god sam radio, priča je svugdje ista. Primjerice, u Americi se kazališta ne financiraju javnim novcem kao u Hrvatskoj, nego sami moraju osigurati prihode. 'Orašar' je za njih u tom smislu vrlo važan, tamo se već tradicionalno izvodi u blagdansko vrijeme u teatrima diljem zemlje jer znaju da će ovim baletom priskrbiti značajan novac za kazališni budžet. Uvijek na repertoaru bude puno izvedbi, sve je rasprodano, svugdje vidimo ovaj isti fenomen kao u Hrvatskoj - govori nam Carneiro.

'Neshvaćena' praizvedba

Zanimljiva činjenica oko "Orašara" jest da je njezina praizvedba 1892. godine u Sankt Petersburgu završila, blago rečeno, neshvaćeno. Oštrije rečeno, doživjela je debakl. Nisu je "doživjeli" ni publika ni kritika, naprosto nisu bili spremni za nešto drukčije, slojevito i inovativno. Čak je i sam Čajkovski u pismu prijatelju priznao kako balet nije prijateljski primljen te da je i njemu bio pomalo dosadan, unatoč raskošnoj scenografiji. Tek 25 godina poslije doživljava uspjeh te je uvršten na repertoar kazališta diljem sovjetske Rusije, posebno u prosincu. Uspjeh "Orašara" ubrzo se preslikao u kazališta diljem svijeta, a njegova popularnost i danas ne jenjava.

PRAIZVEDBA HAMLETA Mila Elegović privukla pažnju u zagrebačkom HNK: Nosila crni outfit i pokazala zavidnu liniju

A iza savršenstva pod svjetlima pozornice stoji mukotrpan rad plesača, koreografija se uvježbava svakodnevno, potrebni su sati i sati besprijekorne posvećenosti. O svojoj ulozi Vile šećera, nekadašnjoj ulozi Klare i uloženom trudu govori nam Karpilovska.

- Vila šećera je lijepa princeza koja donosi ambijent ljepote i čiste klasike, elegantnih pokreta, nježnosti... Prije nekoliko godina sam radila i Klaru koja mi je, naravno, bila draža jer ona je ta koja prepričava priču. Ipak, drago mi je vidjeti sve te nove, mlade plesače, podsjećaju me na mene kad sam bila poput njih, jer ja sam imala tek 18 godina, kad sam dobila priliku biti Klara. Balet je jako težak, ali ako posložiš sve u glavi, onda je i sve izvedivo. 'Orašar' je stroga klasika, zahtjevnija je, teža, ona traži izraženu kvalitetu. Ali ako tijelo dovedeš u traženu formu, sve je moguće. Iza lakoće pokreta koju publika vidi stoji puno rada i odricanja, a najveći kompliment nam je kad vidimo da gledatelji uživaju i da je gledalište rasprodano do zadnjeg mjesta - kaže nam Eva dodajući kako uživa u novim verzijama iste koreografije, kao i raditi na samoj predstavi jer je podsjeća na vrijeme Božića.

- Odmalena, pa i kasnije, od početka baletne karijere radim ovu predstavu, ali i dalje joj se radujem. Sad s određenom zrelošću na predstavu drukčije gledam, ali nikad nije nestala ta želja da rastem kao profesionalac i radim što je moguće kvalitetnije - govori Eva.

O tome koliko posla stoji iza ove izvedbe govori nam i Carneiro.

- U stvaranje predstave uključeno je 50 djece i gotovo isto toliko profesionalnih plesača. Naravno da je teško postaviti baletnu predstavu koja uključuje toliko izvođača, ali s obzirom na to da ovu verziju baleta radimo već neko vrijeme, najviše posla imamo s učenjem novih plesača. Svakodnevno se uvježbava po sedam, osam sati, ujutro i poslijepodne. Nisu u studiju i na probama uvijek isti plesači. Uglavnom je grupna vježba ujutro, a poslijepodne solisti. Ovaj balet je klasični balet i zbog toga je vrlo zahtjevan. Tu je puno ljudi koje treba pripremiti da se rotiraju na sceni i budu spremni uskočiti kao eventualna zamjena. Za glavnu ulogu pripremamo pet djevojaka, da imamo samo nekoliko izvedbi to ne bismo radili. Zahtjevno je i spajanje profesionalnih plesača i učenika iz baletnog studija. Za glavnu ulogu, onu djevojčice Klare, uvijek biramo djevojke koje imaju najbolje predispozicije i kad govorimo o estetici, ali i fizičkoj formi. Ipak je to gotovo 120 minuta baletne predstave - priča.

'Prepoznaju čar romantike'

Carneiro, kojega smo, naravno, upitali ima li što jednostavno oko ove predstave.

- Ooo, najlakše... Hm, nema toga, ništa nije lagano u ovog predstavi, sve je teško - kroz smijeh će Carneiro.

Plesna bajka o božićnom snu jedne djevojčice u splitskom HNK izvodi se na koreografiju ukrajinskog koreografa Waclawa Orlikowskog, koji je na splitsku scenu prije 20 godina prenijela koreografkinja Božica Lisak. Glazbu izvodi Orkestar HNK Split pod ravnanjem maestra Vetona Marevcija. Prvi ovosezonski "Orašar" na programu je 1. prosinca, a slijede izvedbe 2., 11., 12., 14., 16., 18., 19., 20. i 21. prosinca te 3., 4. i 5. siječnja.

Ulaznice se mogu kupiti od utorka, 21. studenog, a do tada su dostupne pretplatnicima.

Tajnu omiljenosti "Orašara" Waczlaw Orlikowsky ovako je objasnio: "Odrasli prepoznaju u njemu čar romantike, a djeca uživaju u bajci kojoj je junakinja i sama dijete koje živi, igra se i sanjari među drugom djecom".

Dodajmo i to da će se u ulozi Klare na pozornici splitskog teatra izmjenjivati balerine Ami Inoue, Valerie Lin i Rimi Mizuoka, Vilu šećera tumačit će Eva Karpilovska, Hazuki Tanase, Irina Čaban Bilandžić, Valerie Lin i Ami Inoue.

Solisti splitskog baleta

Princ će biti solisti splitskog Baleta: Danijel Podruško, Takafumi Tamagawa, Valerij Ljubenko i Matteo Valente. Glamuroznu Snježnu kraljicu igrat će Matea Milas, Arisa Hirono, Josephine Mansfield i Ania Bartkowski, a kao Drosselmeyer nastupit će Valerij Ljubenko, Jake Milston i Marco Carrer. U naslovnoj ulozi Orašara bit će Vincet Gerbet, Christian Lamanna, Takafumi Tamagawa i Matteo Valente, dok će Kralja miševa igrati Ashatbek Yusuzphanov i Leonardo Souza.

Idi na 24sata

Komentari 5

  • Pepe71 20.11.2023.

    Da igra u petom mjesecu ne bi prodali 50 karata! Došli bi vjerovatno roditelji dječice koja trčkaraju glumeći male mišiće...

  • kvika 19.11.2023.

    Ja bila prije par godina i skoro zaspala od dosade! Ne kužim zasto su svi ludi za tim!

  • zaladilo 19.11.2023.

    S toizin orešarun su dosadili bogu i javlu,izmslite nešta drugo višlje,bogarcet!

Komentiraj...
Vidi sve komentare