Obavijesti

Show

Komentari 9

Prvi 'Orašar' plesao se 1952., povod tada nije bio Božić, već rođendan Josipa Broza Tita...

Prvi 'Orašar' plesao se 1952., povod tada nije bio Božić, već rođendan Josipa Broza Tita...
29

Neven Mihić opisuje kako je kostimima utjelovio 'Orašara' s plesačima HNK Osijek, a ugledni koreograf Dinko Bogdanić otkriva zašto su predstave 70-ih bile toliko posebne

VIDEO

Na svom repertoaru ga imaju HNK u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku i Varaždinu te je postao simbol Božića. Balet "Orašar" magnet je za publiku svih uzrasta i ulaznice uvijek budu rasprodane tjednima unaprijed. Ponekad su na rasporedu i po dvije izvedbe u danu, ali karata je uvijek premalo. Slično je i s velikim nacionalnim kućama u svijetu, i tako još od 1892., kad je nastao kao posljednji od tri baleta Petra Iljiča Čajkovskog, a prema predlošku priče za djecu E.T.A. Hoffmana "Orašar i kralj miševa". U HNK Osijek su tijekom prosinca uvrstili u repertoar 11 izvedbi "Orašara", koji je 2021. postavio naš ugledni koreograf Dinko Bogdanić. Prva predstava plesana je u današnjoj Gavelli, a povod nije tada bio Božić nego rođendan Josipa Broza Tita.

Baletni majstor iz HNK Zagreb otkriva zašto je 'Orašar' toliko popularan: 'Ljudi ga jako vole'
Baletni majstor iz HNK Zagreb otkriva zašto je 'Orašar' toliko popularan: 'Ljudi ga jako vole'

- Radio sam ga s baletanima osječkog baletnog ansambla i mladim plesačima iz osječke baletne škole. Ponosan sam jer je to trenutačno jedini baletni ansambl u Hrvatskoj s većinom naših baletana - kaže Bogdanić, koji se odavno zalaže za veći angažman hrvatskih mladih baletana u našim kazališnim kućama.

Kako je rekao, žali i za nedostatkom bogatih produkcija kakve on pamti iz ranijih vremena.

- Na ovoj predstavi su rasle generacije. Još 70-ih godina, kad sam bio aktivan baletan, 'Orašar' se radio prema koreografiji Waclawa Orlikovskog i već tad su sve izvedbe bile rasprodane jer je to balet koji zahtijeva jako veliku energiju. On mora biti raskošan, mora biti puno ljudi na sceni. Nekad su u HNK Zagreb miševe i vojsku igrali polaznici zagrebačkih baletnih škola, a danas toga više nažalost nema. Taj 'Orašar' iz tih vremena je sigurno bio najbolji 'Orašar' u HNK u Hrvatskoj ikad. Zato sam i ja u Osijeku angažirao učenike baletne škole jer od tih malih učenika kasnije nastaju domaće velike baletne zvijezde.

I sam je kao baletni prvak nastupao u najuglednijim baletnim ansamblima širom svijeta, od Munchena i Hamburga, do Pittsburgha, Marseillesa i Berlina, te bio profesor na Baletnoj akademiji u Munchenu. Stoga je Dinko Bogdanić u bogatoj baletnoj karijeri surađivao s najuglednijim koreografima.

'Tijelo mi pamti predstave'

- 'Orašara' sam plesao i prema koreografiji Orlikovskog, pa prema koreografiji Johna Neumeiera, zatim Georgea Balanchinea u Pittsburghu. Sve to je ostalo u mom tijelu i pamćenju. To je prekrasna priča i za djecu i za odrasle, to je priča o obiteljskoj proslavi Božića koja odiše mirisima čokolade, kave, cimeta, marmelada... To je priča o pobjedi dobra nad zlom i volim takve raskošne predstave jer uključuju cijeli ansambl. Ali da bi ona izgledala raskošno, moćno i upečatljivo, morate na pozornici imati najmanje 60-70 ljudi - otkriva tajnu "Orašarove" čarolije Dinko Bogdanić.

Kostime u njegovu 'Orašaru' kreirao je kostimograf Neven Mihić. Ovaj rođeni Osječanin već sedam godina ima adresu u Dubaiju, gdje na Američkom sveučilištu predaje modni dizajn.

- Na baletu 'Orašar' radio sam još kao student kostimografije 2010., kad sam izradio nakit za novu produkciju u koreografiji Dereka Deana. Bilo je to puno posla, veliki ansambl. Sjećam se da sam često razgovarao o novoj produkciji 'Orašara' s voditeljom baletnog ansambla Vukom Ognjenovićem, i već tad sam počeo razmišljati o likovnosti nove predstave. Vrlo brzo sam dobio poziv od tadašnje intendantice Dražene Vrselje, koja mi je postavila i novi izazov - da radim i scenografiju. Taj projekt mi je otvorio vrata za druge velike predstave. Još sam pod dojmom jer sam nominiran tri puta za nagradu hrvatskoga glumišta. Za 2023. to su scenografija i kostimografija za balet 'Onjegin' u Splitu i scenografija za operetu 'Vesela udovica' u Osijeku. Idući tjedan putujem za Hrvatsku na dodjelu u HNK Zagreb - govori oduševljeno Mihić i objašnjava što sve zahtijeva rad na "Orašaru".

- Ovakva predstava traži veliki angažman, detaljnu pripremu i kreativnost. Počeli smo srećom godinu dana unaprijed jer 'Orašar' je važno djelo i sigurno san svakog scenografa i kostimografa da ga kreira - govori Mihić koji je, osim kostima, izradio za tu predstavu i scenografiju.

Izradili 150 kostima

- Bude kaotično ali uzbudljivo. Izradili smo oko 150 novih kostima, tu su i oglavlja, tijare, ukrasi... Šivali smo nove baletne pačke (op.a., zvonolika suknja), koje su najzahtjevnije jer u svakoj ima oko 20 metara tila. Scenografija je bila potpuno oslikana, imali smo velike saonice, puno dekorativnih zlatnih elemenata apliciranih na scenografiju. Zatim maske miševa, prvo sam radio prototip od spužve sa svim detaljima, a poslije su studenti Umjetničke akademije pratili prototip i krojili glave. Bilo je jako puno posla, tu su i tijare za valcer cvijeća, pahuljice... - nabraja Mihić koji je razne ukrase donio baš iz Dubaija jer su, kaže, nenadmašni po kvaliteti tkanina te maštovitosti boja i raznih ukrasa kojih u "Orašaru" mora biti jer, kako kaže, to je bajka o čaroliji.

- 'Orašar' je unikat u svakom smislu, čarolija od glazbe, ugođaja, plesa, boja... Glazba brzo ulazi u memoriju, povezujemo je i s raznim filmovima. U kreativnom smislu važno je da se to dobro osmisli i napravi. Zahvaljujući i medijima, 'Orašar' je postao simbol prosinca, redovi ispred nacionalnih kazališta sve govore i zato bih volio imati priliku raditi ga, primjerice, u Zagrebu ili Splitu - kaže Mihić koji je, kao i Dinko Bogdanić, zagovornik izvorne verzije ovog baleta.

Paolo Tišljarić, danas intendant u Kazalištu Marina Držića u Dubrovniku, režirao je pak tri "Orašara". Dramaturginja Lada Kaštelan adaptirala je tekst Hoffmanove priče.

Postavljao 'Orašara' u tri grada

- Ovo je već moj treći 'Orašar', ranije sam ga režirao u zagrebačkom kazalištu Trešnja i u dubrovačkom Kazalištu Marina Držića, ali svaka je predstava potpuno drugačija. Kad smo dramaturginja i spisateljica Lada Kaštelan i ja došli na ideju da radimo 'Orašara' bilo nam je zanimljivo pronaći upravo tu zaboravljenu originalnu priču 'Orašar i Kralj miševa', koju je davne 1816. napisao Ernst Theodor Amadeus Hoffmann. Publika koja gleda balet 'Orašar' zapravo i ne zna puno o 'pravoj' priči. Tako je i generalna dramaturška ideja ovoga komada da djeci i odraslima približimo baš tu priču i progovorimo o bitnim temama koje nas se sve tiču, a kojima se bavi Hoffman. Ovo je prije svega predstava o snazi mašte i oprostu, kako samome sebi, tako i drugima, kao jedinom rješenju rata između Mišjeg kraljevstva i Kraljevstva ljudi. Lada Kaštelan vješto opisuje to pomirenje i vješto se, na neobičan način, igra s Hoffmanovim zapletom. Romantičarski motivi sna i jave neprestano se isprepliću, predstava se odvija u vrijeme kad je priča nastala, a klasična obiteljska situacija, kazališno čarobno, pretvara se u zanimljive krajolike iz Hoffmanove mašte - ispričao je Tišljarić prošle godine, nakon što je postavio svog trećeg "Orašara" u HNK Varaždin, koji će biti na repertoaru od 11. do 14. i onda opet od 21. do 23. prosinca.

I Riječani će u prosincu četvrtu sezonu zaredom uživati u baletu "Orašar" u HNK Ivana pl. Zajca.

U Rijeci 'suvremeni' Orašar

Postavio ga je 2019. godine talijanski koreograf Mauro de Candia i kako je rekao tad, pristupio je ovoj priči s dozom humora i smjestio ga u suvremeno doba.

- Mislim da je 'Orašar' najteži od svih baletnih klasika s 'kultnim statusom'. Ovaj 'Orašar' odvija se u našem današnjem vremenu. Za mene je bitno uspostaviti vezu s našom generacijom gledateljica i gledatelja. Moraju osjećati povezanost s onim što vide ili se čak prepoznati u onome što se događa na sceni. Sa svojom kostimografkinjom i scenografkinjom Margrit Flagner osmislio sam prostor koji se lako može prepoznati kao današnje predsoblje. Tako smo tretirali i kostime koji su suvremeni. U drugom činu izdigli smo se iznad prostornih granica te uz pomoć kostima i scenografije pokušali stvoriti svijet nalik snu - objasnio je svoj koncept baleta koji je prije Rijeke postavio i u Augsburgu.

Ove sezone "Orašar" će u Rijeci biti na repertoaru od 16. do 21. prosinca.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 9

VIDEO

Joker Out za 24sata: 'Baby Lasagna napravio je raspašoj'
UOČI NASTUPA NA SEA STARU

Joker Out za 24sata: 'Baby Lasagna napravio je raspašoj'

Svojim najvećim hitovima zabavili su publiku na glavnoj pozornici, a među njima su izveli i "Carpe Diem", pjesmu s kojom su se 2023. godine predstavili na Eurosongu

Goran Bogdan o Zlatnoj palmi za 24sata: 'Ovo je ogromna stvar, svi smo presretni sad!'
VELIKI USPJEH U CANNESU

Goran Bogdan o Zlatnoj palmi za 24sata: 'Ovo je ogromna stvar, svi smo presretni sad!'

Scenarij je nastao prema istinitom događaju. Naoružani pripadnici vojske Republike Srpske su 27. veljače 1993. zaustavili vlak između Beograda i Bara te iz njega izveli 20 civila u mjestu Štrpcima kraj Višegrada
Goran Bogdan o novom filmu: 'Zbog uloge sam čitao izvješće sa suda koje ledi krv u žilama'
ISPRIČAO ZA 24SATA

Goran Bogdan o novom filmu: 'Zbog uloge sam čitao izvješće sa suda koje ledi krv u žilama'

'Čovjek koji nije mogao šutjeti' imat će premijeru na 77. Filmskom festivalu u Cannesu. Sniman je prema istinitom događaju - ubojstvu 20 nesrpskih civila u Bosni...