Hrvatski nogomet u srijedu je ostao bez jedne od svojih velikih legendi. Ivan Gudelj, nekadašnji kapetan Hajduka i jedan od najboljih nogometaša svoje generacije, preminuo je u 67. godini života nakon teške bolesti. Gudelj je preminuo u zagrebačkoj bolnici nakon komplikacija koje su uslijedile poslije teške operacije karcinoma. Operiran je u ponedjeljak, a nekoliko dana poslije njegovo se zdravstveno stanje pogoršalo.
Gudelj je rođen 21. travnja 1960. godine u Imotskom, a odrastao je u Zmijavcima. Nogomet je počeo igrati u Mračaju iz Runovića, a kao dječak stigao je u Hajduk, u kojem je proveo cijelu profesionalnu karijeru. Za prvu momčad splitskog kluba debitirao je 1977. godine, a u bijelom dresu odigrao je 362 službene utakmice i zabio 93 gola. Impresivan je to učinak za igrača koji je najveći dio karijere proveo u veznom i obrambenom redu.
Gudelj je bio snažan, brz i tehnički vrlo kvalitetan nogometaš, sposoban igrati u oba smjera, kreirati igru, oduzimati lopte i zabijati. Upravo zbog takvih karakteristika često su ga opisivali kao igrača koji je bio ispred svojega vremena. S Hajdukom je osvojio prvenstvo Jugoslavije 1979. godine te dva Kupa maršala Tita, a početkom osamdesetih bio je jedan od nositelja generacije koja se ravnopravno nosila s najvećim europskim klubovima. Posebno se pamti sezona 1983./84., kada je Hajduk stigao do polufinala Kupa Uefe. U prvoj utakmici protiv Tottenhama na Poljudu Gudelj je zabio u pobjedi 2-1, no engleska momčad u uzvratu je slavila 1-0 i prošla dalje zahvaljujući tadašnjem pravilu gola u gostima.
Velik trag ostavio je i u reprezentaciji Jugoslavije. Već kao vrlo mlad postao je kapetan, a ukupno je skupio 33 nastupa i zabio tri gola. Nastupio je na Olimpijskim igrama u Moskvi 1980., Svjetskom prvenstvu 1982. u Španjolskoj te Europskom prvenstvu 1984. u Francuskoj. Na Svjetskom prvenstvu 1982. njegove su igre bile toliko zapažene da ga je francuski L'Equipe uvrstio u idealnu momčad turnira. Iste godine postao je i najmlađi kapetan seniorske reprezentacije Jugoslavije.
Gudelj je bio jedan od najtraženijih igrača svoje generacije, a godinama se povezivao s najvećim europskim klubovima, među kojima su bili Real Madrid, Barcelona i Bordeaux. Sam je poslije govorio kako mu je upravo Real Madrid bio velika želja. No njegova se nogometna priča 1986. godine dramatično promijenila. Tijekom utakmice Hajduka i Crvene zvezde na Poljudu osjetio je snažnu iscrpljenost i zatražio zamjenu. Liječničke pretrage potom su pokazale da boluje od hepatitisa B. Pokušavao se vratiti treninzima i nogometu, ali bolest mu to nije dopustila.
Profesionalnu karijeru morao je završiti sa samo 26 godina, upravo u trenutku kada je bio na vrhuncu i kada su mu se otvarala vrata najvećih europskih klubova. Uslijedila je višedesetljetna borba s bolešću. Gudelj je godinama otvoreno govorio o tome koliko mu je teško pao prekid karijere, ali i o strahu i neznanju koji su tada vladali oko hepatitisa. Sretna vijest stigla je mnogo godina poslije. Nalazi su pokazali da više nema aktivnu infekciju hepatitisom B, a Hrvatsko društvo za bolesti jetre Hepatos objavilo je kako sve upućuje na to da je nakon 36 godina prebolio bolest.
Iako mu je hepatitis prerano oduzeo igračku karijeru, Gudelj se od nogometa nikada nije udaljio. Završio je Kineziološki fakultet, radio kao trener i instruktor te vodio Primorac iz Stobreča, Zadar, Dubrovnik i austrijski Vorwärts Steyr. Radio je i s mlađim hrvatskim reprezentacijama, godinama je bio važan dio sustava Hrvatskog nogometnog saveza, a tijekom sezone 2005./06. kratko je vodio i prvu momčad Hajduka.