Wikipedia je krenula 2001. kao ideja koja je tada zvučala naivno: svatko može uređivati enciklopediju, a rezultat bi trebao biti pouzdan. Danas je to jedna od najposjećenijih stranica na svijetu, s više od 7 milijardi jedinstvenih posjeta mjesečno i oko 27 milijardi pregleda stranica samo u prosincu 2025., navodi se u statistikama koje citiraju i mediji. Ono što je ostalo isto je princip: nema oglasa, nema paywalla, i (barem prema tvrdnji Zaklade) nema prodaje korisničkih podataka.
To ‘bez oglasa’ nije slučajno, nego odluka koja se godinama brani kao dio neutralnosti projekta. Wikimedia Foundation doslovno tvrdi da Wikipedia ‘nikad neće prikazivati oglase’ jer komercijalni interesi mogu nagristi povjerenje i neutralnost. U vrijeme kad se skoro sve pretvara u pretplatu, Wikipedia i dalje živi od donacija i volontera, što je internet rijetkost koja još drži vodu.
No 2026. joj donosi problem koji prije nije postojao u ovom obliku: AI i automatizirani promet. Pew navodi da su web crawleri, AI botovi i drugi ‘nehumani’ agenti generirali više od 88 milijardi pregleda u 2025., a Zaklada je upozorila da su ljudski pregledi pali oko 8 posto u odnosu na iste mjesece 2024., što povezuju s porastom generativne AI i sažetaka u pretraživanju. Ukratko, Wikipedia hrani internet, ali sve više ‘čitatelja’ nisu ljudi, nego strojevi.
U tekstovima o 25. rođendanu provlači se i druga briga: politički pritisci i regulativa. PC Gamer spominje pritiske iz politike i rizik ‘reprezije’, a dio rasprave u EU i UK se vrti oko toga kako se platforme tretiraju po novim pravilima i odgovornostima. Wikipedia je poseban slučaj jer nije klasična mreža ni medij, ali je javni prostor koji svi koriste, od učenika do novinara, i zato je često na meti kad se traže ‘krivci’ za dezinformacije ili ‘nepoželjne’ teme.
Dakle, ako želimo da postoji barem jedan veliki servis koji nije pun reklama, pop upova i agresivnog targetiranja, netko ga mora održavati. To je ili donacija (pa makar simbolična), ili uređivanje članaka, pogotovo onih na hrvatskoj Wikipediji gdje često fali izvora i ažuriranja. I da, koliko god AI bio zgodan za sažetke, u pozadini mu i dalje često stoji ista stara baza: ljudi koji ručno pišu, citiraju i ispravljaju.