Probudio vas je dom koji se prilagodio vašem raspoloženju, ušli ste u samovozeći automobil koji već zna vaš raspored, a na poslu surađujete s inteligentnim strojevima koji predviđaju vaše potrebe. Zvuči kao znanstvena fantastika, ali ovo je svijet koji ubrzano gradimo. Tehnologije koje su donedavno bile rezervirane za futurističke romane, umjetna inteligencija koja stvara, kvantna računala koja rješavaju nerješivo i čista energija zvijezda postaju temelji naše nove stvarnosti.
No ova budućnost ne dolazi iz jednog smjera. Ona nastaje na više fronti istovremeno: u laboratorijima, u vakuumu svemira, u algoritmima umjetne inteligencije i u sučeljima koja brišu granicu između čovjeka i stroja.
Umjetna inteligencija: od pomoćnika do partnera
Umjetna inteligencija (AI) prerasla je ulogu jednostavnog alata. Glasovni asistenti bili su tek početak. Sljedeća faza evolucije donosi AI sustave koji se iz reaktivnih pretvaraju u proaktivne partnere. Zamislite AI koji ne samo da upravlja vašim financijama i rasporedom, već i predlaže vježbe za mentalno zdravlje kada u vašem glasu prepozna stres.
Takvi sustavi već postoje u tragovima stvarnosti. Googleov DeepMind razvio je modele koji mogu predvidjeti akutno oštećenje bubrega i do 48 sati prije nego što bi ga liječnik uočio. U radnom svijetu, generativni modeli poput GPT-a, Geminija, Perplexityja pomažu programerima pisati kod, dizajnerima stvarati koncepte proizvoda, a glazbenicima skladati glazbu koja nikad prije nije postojala.
Pravi proboj, međutim, ne leži u zamjeni ljudi, već u njihovom osnaživanju. U medicini, AI “kopiloti” već pomažu liječnicima smanjujući administrativni teret i omogućujući im da se usredotoče na pacijente. Ipak, demokratizacija AI alata je mač s dvije oštrice. Dok s jedne strane potiče inovacije, s druge otvara vrata dezinformacijama, deepfakeovima i manipulativnom sadržaju.
Kvantni skok: računala koja prkose logici
Dok se klasična računala oslanjaju na bitove koji mogu biti 0 ili 1, kvantna računala koriste kubite, jedinice koje istovremeno mogu biti u više stanja zahvaljujući kvantnim zakonima. Umjesto da problem rješavaju korak po korak, kvantna računala ga napadaju iz svih smjerova odjednom.
Tvrtke poput IBM-a, Googlea i IonQ-a već danas imaju funkcionalne kvantne procesore. IonQ, primjerice, surađuje s Amazon Web Servicesom i farmaceutskim divom AstraZenecom na simulacijama novih lijekova. Ideja je da kvantna računala mogu modelirati molekule koje klasična računala nikada ne bi mogla precizno izračunati.
Najuzbudljiviji smjer razvoja leži na sjecištu dvaju svjetova, kvantne umjetne inteligencije. Kvantna računala mogla bi dramatično ubrzati treniranje složenih AI modela, dok bi AI mogao pomoći stabilizirati osjetljive kvantne sustave. Ova sinergija mijenja samu definiciju “računalne inteligencije”.
Energija zvijezda na Zemlji
Nuklearna fuzija, proces koji pokreće Sunce, dugo je bila znanstveni san. Danas se pretvara u utrku velikih tehnoloških i energetskih igrača. Krajem 2022. američko Ministarstvo energetike službeno je objavilo da su istraživači u postrojenju National Ignition Facility (NIF) u LLNL-u po prvi put uspjeli proizvesti fuzijsku reakciju s neto energetskim dobitkom.
Ali još važnije, fuzija je prestala biti samo državni znanstveni projekt. Google je potpisao investicijski i otkupni ugovor s tvrtkom Commonwealth Fusion Systems za 200 megavata energije iz njihove prve komercijalne fuzijske elektrane ARC, koja se planira graditi u Virginiji. To znači da jedna od najvećih svjetskih tehnoloških kompanija već danas računa na fuzijsku energiju kao stvaran budući izvor struje, a ne samo kao eksperiment.
Osim Googlea, brojne privatne tvrtke razvijaju vlastite projekte komercijalne fuzije koristeći različite inovativne pristupe.Primjerice, Helion Energy i TAE Technologies koriste konfiguraciju obrnutog polja (FRC) za izravnu ekstrakciju električne energije, pri čemu Helion ima agresivan cilj isporuke energije Microsoftu do 2028. U Ujedinjenom Kraljevstvu, Tokamak Energy razvija kompaktnu sfernu tokamak tehnologiju koristeći visokotemperaturne supravodljive magnete za poboljšanje učinkovitosti i smanjenje veličine reaktora. Kanadska tvrtka General Fusion istražuje fuziju s magnetiziranom metom (MTF) koja uključuje kompresiju plazme tekućim metalom, dok Zap Energy radi na Z-pinch metodi koja eliminira potrebu za skupim magnetskim zavojnicama.
Paralelno s tim, projekt ITER u Francuskoj okuplja desetke država s ciljem stvaranja prve demonstracijske fuzijske elektrane u industrijskom mjerilu. Ako uspije, čovječanstvo bi moglo dobiti gotovo neograničen izvor čiste energije.
Biotehnologija i genetsko “uređivanje života”
Jedno od najtiših, ali najradikalnijih područja razvoja odvija se u genetici. CRISPR tehnologija omogućuje znanstvenicima da precizno “režu i lijepe” dijelove DNA. Ono što je prije bilo nemoguće, ispravljanje genetskih grešaka, danas se već testira u liječenju rijetkih bolesti, nekih oblika sljepoće i nasljednih poremećaja.
Postoje i ambiciozniji projekti: stanice koje se genetski programiraju da ciljano uništavaju tumore, ili biljke koje su otpornije na sušu i klimatske promjene. Granica između liječenja i “dizajniranja” života postaje sve tanja.
Svemir više nije daleko
Svemir više nije rezerviran za države i astronaute. Tvrtke poput SpaceX-a i Blue Origina redovito šalju rakete u orbitu. Rakete se slijeću natrag i ponovno koriste, što je prije deset godina zvučalo kao nemoguća ideja.
Planovi uključuju stalne baze na Mjesecu, buduće misije na Mars i satelitske mreže poput Starlinka koje omogućuju internet iz orbite i najudaljenijim dijelovima planeta. Svemir postaje infrastruktura, a ne samo destinacija.
Paralelno s tim, Kina razvija vlastitu modularnu svemirsku postaju, dok se u privatnom sektoru već grade komercijalne orbitalne postaje. Tvrtka Axiom Space razvija privatnu stanicu koja bi trebala postati prvi “svemirski poslovni park”, namijenjen istraživanju, turizmu i proizvodnji u mikrogravitaciji. Istovremeno se razvijaju novi pogonski sustavi, od naprednih ionskih i plazma motora do koncepta nuklearno-termalnih pogona, koji bi mogli značajno skratiti vrijeme putovanja prema Marsu i udaljenijim dijelovima Sunčeva sustava.
Proširena stvarnost i metaverzum
Granica između digitalnog i fizičkog svijeta također se briše. Proširena stvarnost (AR) i virtualna stvarnost (VR) već se koriste u industriji, obrazovanju i medicini. Kirurzi treniraju operacije u simuliranim okruženjima, a inženjeri hodaju kroz virtualne tvornice prije nego što one uopće budu izgrađene.
Apple Vision Pro i slični uređaji uvode koncept “prostornog računarstva”, gdje se digitalni objekti stapaju sa stvarnim svijetom. Metaverzum, iako još uvijek u ranoj fazi, predstavlja pokušaj stvaranja trajnog digitalnog prostora u kojem ljudi rade, druže se i stvaraju.
Čovjek i stroj: brisanje granice
Sučelja mozak–računalo više nisu samo teorija. Prvi pacijenti s implantima mogu pomicati kursor mislima. Projekti poput Neuralinka rade na tome da se jednog dana ljudi izravno povežu s računalima – bez tipkovnice, bez zaslona. Paralelno, roboti poput Teslinog Optimusa ili humanoida Boston Dynamicsa uče hodati, nositi predmete i raditi u stvarnim prostorima.
Vizija svijeta u kojem roboti preuzimaju fizički rad, a ljudi se više fokusiraju na kreativnost i strategiju polako izlazi iz znanstvene fantastike.