Prvotna odluka EU a bila je da od 2035. više se ne smiju prodavati novi automobili i laka dostavna vozila koja ispuštaju CO₂, što je u praksi značilo kraj novih benzinaca i dizelaša te prelazak na električne i druge vozila s nultom emisijom. Ta uredba, usvojena 2023., postavljala je cilj smanjenja emisija za nove aute od 100 posto do 2035. u odnosu na današnje razine.
Sad stiže zaokret: EU više ne govori o potpunoj zabrani motora s unutarnjim izgaranjem, nego o tome da će i nakon 2035. moći ostati u prodaji - pod uvjetom da rade na goriva s niskim ili neutralnim emisijama, poput e-goriva i naprednih biogoriva. Povjerenik za promet Apostolos Tzitzikostas najavio je da će se pri reviziji pravila uzimati u obzir “sve tehnologije”, a upravo se oko toga gradi novi “automobilski paket” za spašavanje europske autoindustrije i jačanje konkurentnosti.
Razlog za promjenu smjera je kombinacija politike i tržišta. Industrija mjesecima upozorava da prelazak samo na električne aute ide sporije od planiranog: punionica nema dovoljno, cijene EV-a su i dalje visoke, a proizvođači strahuju od gubitka stotina tisuća radnih mjesta. Uz to, Europa osjeća pritisak kineske konkurencije koja agresivno ulazi na tržište električnih vozila. Šest država - Bugarska, Češka, Mađarska, Italija, Poljska i Slovačka - službeno je zatražilo od Komisije da ublaži zabranu i dopusti hibride te aute na alternativna goriva i nakon 2035., dok Njemačka snažno gura “tehnološki neutralan” pristup.
Nisu svi oduševljeni tim povratkom motorima. Proizvođači poput Volva i Polestara, koji su već ugasili razvoj klasičnih motora i prebacili se na struju, traže da EU ostane pri originalnoj zabrani. Po njima, popuštanje znači korak unatrag za klimu i veliki rizik da Europa izgubi utrku za električna vozila dok Kina nastavlja gurati svoje modele.
Ključnu ulogu u ovoj priči imaju e-goriva i napredna biogoriva. Njemačka već forsira HVO100, dizelsko gorivo iz biljnih ulja koje može smanjiti emisije za oko 90 posto, a Porsche u Čileu razvija gotovo ugljično neutralan sintetički benzin iz vjetra, vode i CO₂. No i dalje je otvoreno pitanje može li se takva goriva dovoljno brzo i dovoljno jeftino proizvoditi u masi da stvarno “spase” motore s unutarnjim izgaranjem.
Za vozače je važno da se nova pravila odnose samo na prodaju novih vozila. Postojeći benzinci i dizelaši moći će normalno voziti i nakon 2035., kao i rabljena vozila na tržištu. Električni i hibridni modeli u EU u i dalje rastu - električni su na oko 18,3 posto tržišta, hibridi na 34,7 posto - ali Hrvatska ozbiljno zaostaje, s udjelom električnih vozila od tek 1,8 posto. Novi europski zaokret zato šalje jasnu poruku, a to je da budućnost neće biti “samo struja ili ništa”, nego miks više tehnologija, sve dok se uklapaju u ciljeve smanjenja emisija.