Norveška vlada planira predložiti privremenu zabranu korištenja pametnih naočala s kamerama u određenim javnim prostorima. Ova odluka mogla bi poslužiti kao presedan za ostatak svijeta koji se bori s pravnim izazovima koje donosi nova nosiva tehnologija. Ovakvu mjeru žele uvesti kako bi zaštitili građane od neovlaštenog snimanja u javnosti. Zabrana bi se odnosila na prostore gdje se smatra da su ljudi posebno ranjivi, poput parkova, plaža, muzeja, škola i teretana. Vlada navodi da bi privatna upotreba uređaja, primjerice u vlastitom domu, i dalje ostala dopuštena. Prijedlog bi uskoro trebao biti predstavljen u parlamentu, a cilj je privremenom mjerom kupiti vrijeme za dublju stručnu analizu.
Vladajuća stranka svjesna je da za prolazak zakona treba podršku oporbe, ali ističe da zakon želi donijeti što je prije moguće. Norveški ministar za digitalizaciju Torgeir Micaelsen naglasio je veliku važnost zaštite građana u javnom prostoru. Objasnio je kako društvo mora pronaći način za nošenje s izazovima koje donose potpuno novi tehnološki alati.
- Zabrinut sam zbog uvođenja nove, moćne tehnologije gdje ljudi riskiraju da budu fotografirani, snimani ili da im se snima zvuk bez njihovog znanja. Privremena zabrana dat će nam vremena za temeljitu procjenu i informiranu raspravu. Ta javna rasprava trebala bi naposljetku postaviti čvrst temelj za trajnu regulaciju - rekao je Micaelsen.
Odgovor Mete i tehnološki izazovi
Tvrtka Meta, koja proizvodi popularne Ray-Ban pametne naočale, odgovorila je na zabrinutost javnosti ističući sigurnosne značajke ugrađene u njihove uređaje. Predstavnici tvrtke naglasili su da naočale imaju LED svjetlo koje treperi tijekom snimanja i koje navodno nije moguće softverski isključiti. Kako bi dodatno umirili javnost, iz Mete tvrde da se kamera automatski deaktivira ako korisnik pokuša prekriti svjetlosni indikator.
Stručnjaci za privatnost i brojne organizacije za zaštitu ljudskih prava odmah su pozdravili norveški potez kao važan korak naprijed. Upozoravaju da je diskretna priroda ovakvih uređaja izrazito problematična u svakodnevnom životu. Prolaznici na ulici često ne mogu znati snima li ih netko, što u potpunosti onemogućava davanje pravovremenog i informiranog pristanka.
Procjene pokazuju da nosiva tehnologija trenutno bilježi iznimno snažan rast na globalnom tržištu. Očekuje se da će do kraja godine u optjecaju biti oko dvadeset milijuna takvih uređaja, što dodatno stvara pritisak na sve zakonodavce. S obzirom na te nevjerojatne brojke, državne institucije prisiljene su brzo reagirati kako bi zaštitile osnovna prava svojih građana.
Globalni trendovi i reakcije država
Potez Norveške dolazi usred rastuće zabrinutosti širom svijeta, a brojne organizacije već uvelike poduzimaju konkretne korake. U Australiji savezna vlada ozbiljno razmatra potpunu zabranu pametnih naočala u državnim službama i javnim prostorima. Nizozemski lanac optika nedavno je povukao Meta Ray-Ban naočale iz stotina svojih trgovina zbog straha od drastičnog kršenja privatnosti kupaca.
Slične tehnološke restrikcije polako zahvaćaju i druge velike svjetske države. Tako se u Ujedinjenom Kraljevstvu uvode pojedinačna pravila u poznatim pubovima i kinima, dok je sudski sustav u New Yorku odlučio potpuno zabraniti nošenje takvih uređaja u svojim objektima. Većina vladajućih struktura slaže se da trenutni zakonski okviri jednostavno nisu dovoljni za izazove koje donosi moderno digitalno doba.
Pravni stručnjaci napominju da samo posjedovanje pametnih naočala u ovom trenutku nije protuzakonito prema postojećim propisima. Ipak, snimanje pojedinaca u javnosti bez njihovog jasnog pristanka predstavlja ogroman rizik od kršenja strogih pravila o zaštiti osobnih podataka. Zbog toga se ozbiljno očekuje da bi norveški model informirane rasprave i privremene zabrane mogao poslužiti kao idealan putokaz mnogim drugim državama u svijetu.