To je to što me zanima!

Planet sve užareniji: Ovo je bio najtopliji studeni u povijesti

Kako služba za klimatske promjene Copernicus izvješćuje, ovaj je studeni jedan od najtoplijih od početka mjerenja.
Vidi originalni članak

Prema podacima službe za klimatske promjene Copernicus, studeni 2020. jedan je od najtoplijih mjeseca ikad zabilježenih, prenosi Mashable.

Uz studeni, i siječanj, svibanj i rujan 2020. prema evidenciji ove službe pokazuju rekordne brojke. Svi su oni bili najtopliji mjeseci prema evidenciji službe Copernicus koja datira u 1979. godinu.

Pogledajte temperaturne anomalije od 1920. do 2020.: 

 

Služba je u ponedjeljak izvjestila da je studeni bio topliji za 0.8 Celzija od prosječne temperature  u referentnom razdoblju od 1981. do 2000. godine te za 0,1 Celzijevih stupnjeva topliji nego 2016. i 2019. godine, kada su evidentirane rekordno visoke temperature za studeni. 

- Ovi podaci ukazuju na jasan znak da se svijet konstantno zagrijava - rekao je Zeke Hausov, klimatolog na Breakthrough institutu.

Smatra se da su iznadprosječni mjeseci u 2020. godini uzrok prisustva prirodnog vremenskog obrasca nazvanog La Niña. Tijekom tog obrasca, veliki dio površinskih voda u Tihom oceanu hladio se, dok su se hladne vode podizale na površinu. Sve je to dovelo do efekta planetarnog hlađenja.

DVIJE TEORIJE Kontroverzna studija: Što god činili, Zemlja će se i dalje zagrijavati stoljećima

U studenom su temperature preko cijelog Arktika, Sjeverne Europe i Sibira bile puno toplije od prosjeka. Također, toplije od prosjeka bilo je i u SAD-u, Australiji i velikom dijelu Afrike. 

Ovi zabrinjavajući podaci od siječnja do studenog 2020. izjednačuju se s podacima iz 2016. godine, koja je smatra jednom od najtoplijih godina u povijesti.

- Ovi su podaci u skladu s dugoročnim kretanjem globalnog zatopljenja te se trebaju shvatiti kao alarmi uzbune i uzeti u obzir ozbiljnije no ikada - navodi se u priopćenju Carla Buontempa, direktora službe Copernicus.

Idi na 24sata

Komentari 10

  • marac35 10.12.2020.

    deder da vas malo educirnem o globalnom zatopljenju, nije teško shvatiti. znači ovako, svako selo ima svoju prognozu. svaki grad ima svoju prognozu. svaki veći grad ili kraj, osim prognoze, već ima uz to svoju klimu, recimo znamo da u Lici je PROSJEČNO uvijek hladnije nego u Dalmaciji . Onda dolazimo do zanimljivog: svaki kontinent ima svoju klimu, on više nema prognozu. Za svaki kontinent se na temelju stogodišnjeg mjerenja temperature zna temperaturni PROSJEK. Što znači da recimo u africi stogodišnji prosjek je lupam bezveze 40 stupnjeva, a u sibiru je, jednako lupanje, -40 stupnjeva. Kad se prosjek svih kontinenata stavi na hrpu, dođemo do prosječne temperature planeta. E sad, problem nastaje u tome, što je sto godina taj prosjek bio ISTI, a u zadnjih 10 godina bilježimo RAST PROSJEKA.  Zašto rast prosjeka nije dobar, čak za samo jedan stupanj? Zato što se radi o sto godina mjerenja i zato što se radi o cijelom planetu, što znači da rast prosjeka od 1 stupanj može a i otapa led na polarnim kapama, otapajući permafrost. Permafrost je trajno zaleđeni dio kopna, koji se sada otapa. Da li je porast prosjeka temperature planeta zbog Sunca? Moguće. Zbog vulkana? Isto moguće. Da li staklenički plinovi koje ispuštamo u atmosferu povećavaju temperaturni prosjek planeta. Dokazano! Onda hoćemo li i dalje nastaviti ispuštati CO2 i metan u atmosferu da ovo ubrzamo ili možda napraviti nešto da ovo usporimo? jer ono, samo ćemo se razvijati dalje, pitanje u kom smijeru...

  • max2017 09.12.2020.

    soma kuna nadoplate za plin..........od silne vrućine............

  • marac35 09.12.2020.

    sad će ekipa koja ne kuži razliku između prognoze i klime reć kak im je "jučer ujutro u 6 bilo hladno u Špičkovini donjoj, a oni kao pričaju o globalnom zatopljenju" hehehe

Komentiraj...
Vidi sve komentare