Znanstvenici diljem svijeta pomno prate razvoj potencijalno vrlo snažnog meteorološkog fenomena El Niño, za koji se očekuje da će se pojaviti sredinom 2026. godine. U posljednjih nekoliko tjedana znakovi su se pojačali, a neki klimatski modeli čak upućuju na to da postoje uvjeti za razvoj takozvanog "Super El Niña".
Ovaj moćni klimatski obrazac mogao bi donijeti velike poremećaje u vremenskim prilikama na globalnoj razini, pogoršati ekstremne događaje i podići globalne temperature na nove rekordne razine. Kada se govori o tako snažnom fenomenu, koji se kolokvijalno naziva i "El Niño Godzilla", razumljivo je da se javlja zabrinutost. Ipak, klimatolozi ističu kako je nužno s oprezom pristupiti ovim predviđanjima jer i dalje postoji nesigurnost oko njegove moguće jačine.
Što su El Niño i La Niña?
El Niño i njegova suprotnost, La Niña, dva su stanja prirodnog klimatskog fenomena poznatog kao El Niño-južna oscilacija (ENSO). Ime su mu dali ribari iz Perua i Ekvadora koji su se tako referirali na fenomen neuobičajeno tople vode koji se pojavljivao neposredno prije Božića. La Niña je jednostavno nazvana kao suprotan fenomen.
Oni se ne izmjenjuju nužno, a identificiraju se prema temperaturi morske površine u središnjem i istočnom Pacifiku. Tijekom El Niña, te su vode toplije od prosjeka, dok su za vrijeme La Niñe hladnije. Ovi se fenomeni obično javljaju svakih dvije do sedam godina i najčešće traju od devet do 12 mjeseci, iako ponekad mogu potrajati i duže. Trenutno, od svibnja 2026. godine, uvjeti u Pacifiku su "neutralni", što znači da nema ni El Niña ni La Niñe.
Raste vjerojatnost za snažan događaj
Većina modela za predviđanje klime ukazuje na razvoj El Niña kasnije ove godine. Američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) već je izdala "El Niño upozorenje". Znanstvenici ističu da postoji snažan konsenzus kako će se uvjeti za El Niño vjerojatno pojaviti između svibnja i srpnja 2026. te potrajati do kraja godine.
Postoje naznake da bi ovaj nadolazeći El Niño mogao postati "snažan" događaj. Neki modeli, uključujući i one Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), sugeriraju da postoji otprilike 25 posto šanse za "vrlo snažan" El Niño, prag koji se neformalno naziva "Super El Niño". Takav se događaj definira kao porast temperature površine mora u središnjem tropskom Pacifiku za više od 2,0 °C iznad povijesnog prosjeka.
Fenomeni "Super El Niña" relativno su rijetki. Posljednji takvi iznimno jaki događaji dogodili su se u razdobljima 1997. - 1998. i 2015. - 2016. godine. Epizoda iz 2016., kako piše BBC News Mundo, pridonijela je tome da je ta godina tada bila najtoplija zabilježena u povijesti.
Tim Stockdale iz ECMWF-a kaže da je pojam "Super El Niño" za njega relativno nov.
- Mislim da su ljudi ovo stvorili kako bi označili vrlo važan El Niño događaj, poput onih koje smo vidjeli 1997. - 98. ili 2015. - 16., kada su anomalije prelazile 2 °C, na primjer, u regiji središnjeg Pacifika - rekao je za BBC.
Prema Stockdaleu, trenutni modeli ukazuju na vjerojatnost umjerenog El Niña, dok neki sugeriraju da je moguć i intenzivan događaj.
Kakav utjecaj ima na svijet?
Ne postoje dva ista El Niña, ali određeni vremenski obrasci postaju vjerojatniji kada se ovaj fenomen razvije. Najizraženiji utjecaji obično se vide na mjestima najbližim neuobičajeno toplim pacifičkim vodama, poput Latinske Amerike. Intenzivniji El Niño stvara uvjete za formiranje više uragana u istočnom i središnjem Pacifiku, dok sezona oluja na Atlantiku obično biva mirnija.
U Južnoj Americi, zemlje poput Perua i Ekvadora mogu doživjeti znatno vlažnije vrijeme, što dovodi do jakih kiša i razornih poplava. S druge strane, u zemljama zapadnog Pacifika, poput Australije, Indonezije i Filipina, El Niño obično donosi suše, a požari postaju ozbiljan problem. Utjecaji sežu i dalje, pa se mogu povezati sa slabijom sezonom monsuna u Indiji i obilnim zimskim kišama na jugozapadu SAD-a. Znanstvenici upozoravaju da bi jak El Niño, uz postojeće globalno zatopljenje, mogao dovesti do toga da 2026. ili 2027. postane najtoplija godina u povijesti.
Povijesno gledano, bilo je vrlo razornih trenutaka povezanih s El Niñom. Između 1876. i 1877. godine, snažan El Niño doveo je do prirodnih katastrofa i velike gladi u raznim dijelovima svijeta. Procjenjuje se da je tada umrlo više od 50 milijuna ljudi, uglavnom u Indiji, Kini i Brazilu.
Oprez s prognozama
Kimberley Reid, znanstvenica za atmosferu sa Sveučilišta u Melbourneu, smatra da je korištenje zvučnih izraza o El Niñu "besmislica". Ona objašnjava da se intenzitet fenomena ne odražava nužno na jačinu posljedica svugdje u svijetu. Mjesta poput američkog kontinenta mogu biti jače pogođena, ali za područja poput Australije, Azije i Afrike manje je važno je li temperatura viša za 0,5 °C, 1 °C ili 2 °C, a važnija je sama činjenica da je El Niño prisutan.
- Volim to usporediti s indeksom tjelesne mase (BMI). Ako pogledate BMI bodybuildera, vjerojatno ćete reći da je pretio, čak i ako ima vrlo nizak postotak tjelesne masti - objašnjava ona.
Predviđanja o intenzitetu El Niña ne ostvaruju se uvijek. Primjerice, 2017. godine modeli su upućivali na pojavu El Niña, no s vremenom su se uvjeti preokrenuli i na kraju je zabilježena pojava La Niñe. Reid kaže da su takve "neuspjele prognoze" rijetke, ali naglašava da "čak i kada svi modeli ukazuju na visoku vjerojatnost, to ne znači nužno da će se i dogoditi". Stockdale je napisao kako rane prognoze "često privlače pažnju", ali ne jamče specifične ishode. Stoga je važno razumjeti gdje je povjerenje opravdano, a gdje postoji nesigurnost, kako bi se odgovorno tumačili naslovi o El Niñu.