Dva sićušna zrnca stijene, jeka duboke i daleke prošlosti Sunčevog sustava, stigla su na Zemlju 2020. godine zahvaljujući slavnoj misiji Hayabusa2. Potječu s asteroida Ryugu i sadrže minerale starije od bilo čega što možemo pronaći na našem planetu. Ova dragocjena prašina, pažljivo analizirana najsuvremenijim tehnikama, otvara jedinstven prozor u praskozorje našeg kozmičkog susjedstva i otkriva kemijske procese koji su prethodili nastanku planeta, a možda i samog života, piše Science Alert.
Dragocjeni teret s rubova svemira
Asteroid Ryugu, tamno nebesko tijelo bogato ugljikom promjera oko 900 metara, potječe iz hladnih vanjskih dijelova Sunčevog sustava. Dok je Zemljina burna geološka povijest – tektonika ploča, vulkanizam i erozija – odavno izbrisala kemijske zapise o vlastitom nastanku, Ryugu je ostao relativno netaknut, čuvajući u sebi tajne stare više od 4,7 milijardi godina.
Misija Hayabusa2, koju je provela Japanska svemirska agencija (JAXA), uspješno je spustila hermetički zatvorenu kapsulu s ukupno 5,4 grama uzoraka. Svako zrnce ovog materijala iznimno je dragocjeno.
Međunarodni tim znanstvenika, predvođen geoznanstvenikom Paulom Northrupom sa Sveučilišta Stony Brook, dobio je na analizu svega 9,3 miligrama materijala – jedno zrno s površine, a drugo iz unutrašnjosti asteroida.
"Ljepota kombiniranih tehnika koje koristimo je u tome što možemo izmjeriti kemijski sastav vanjštine i unutrašnjosti uzorka bez njegovog oštećenja", objasnio je Northrup.
"To je ključno za očuvanje ovako rijetkih uzoraka, pogotovo kada se stotine istraživača natječu za pristup tako maloj količini materijala."
Minerali kakve ne poznajemo
Analiza provedena u Nacionalnom laboratoriju Brookhaven u SAD-u otkrila je nevjerojatnu raznolikost minerala i spojeva. No, dva su otkrića posebno uzbudila znanstvenu zajednicu jer nude potpuno nove uvide u uvjete koji su vladali u ranom Sunčevom sustavu.
Fosfor je ključan element za biokemiju na Zemlji, no u Sunčevom sustavu je relativno rijedak. U uzorcima s Ryugua pronađen je u dva oblika: kao hidroksiapatit, mineral koji gradi naše kosti i zube, ali i u obliku rijetkog fosfidnog minerala koji ne postoji na Zemlji.
Daljnja istraživanja identificirala su ovaj spoj kao HAMP – hidratizirani amonijev magnezijev fosfat. Riječ je o kristalnom mineralu koji je najsličniji zemaljskom struvitu, spoju koji je često povezan s biološkim procesima i sastavni je dio nekih bubrežnih kamenaca.
Ono što HAMP čini iznimno zanimljivim jest njegova visoka topljivost u vodi u usporedbi s drugim spojevima fosfora. Budući da su asteroidi poput Ryugua vjerojatno bombardirali mladu Zemlju, dostava visoko topljivog fosfora mogla je odigrati ključnu ulogu u pokretanju kemijskih reakcija koje su dovele do stvaranja prvih molekula života.
Drugo veliko iznenađenje
Drugo veliko iznenađenje bilo je otkriće natrijevih karbonata i halita (kuhinjske soli) u pukotinama zrnaca. Ovi minerali su izrazito topljivi u vodi. Činjenica da su pronađeni u netaknutom stanju dokaz je uspjeha misije Hayabusa2, jer bi se u meteoritima koji padnu na Zemlju brzo otopili i nestali pod utjecajem vlage iz atmosfere.
Prisutnost ovih soli govori nam fascinantnu priču o Ryuguovom matičnom tijelu, koje je u svojoj unutrašnjosti imalo tekuću vodu. Toplina od raspada radioaktivnih elemenata otopila je led, stvarajući slane otopine koje su prožimale stijene.
Kako je ta voda kasnije nestajala – bilo isparavanjem u vakuum svemira ili smrzavanjem – koncentracija soli je rasla, što je dovelo do njihove kristalizacije. Ovo otkriće povezuje Ryugu s mnogo većim ledenim svjetovima, poput patuljastog planeta Ceresa ili Saturnovog mjeseca Encelada, gdje su također detektirani slični spojevi.
Svaki podatak izvučen iz uzoraka s Ryugua približava nas razumijevanju početaka našeg Sunčevog sustava. Ovi rezultati potvrđuju neprocjenjivu vrijednost misija s povratom uzoraka. Znanstvenici sada s nestrpljenjem očekuju usporedbu ovih otkrića s uzorcima koje je NASA-ina misija OSIRIS-REx nedavno donijela s drugog ugljičnog asteroida, Bennua.
Usporedba ova dva svijeta otkrit će ključne razlike i sličnosti u tome kako su se formirali, mijenjali i prenosili ključne sastojke života diljem mladog Sunčevog sustava.