Teško se oduprijeti brojnim izazovima na stolu ako niste baš željeznog karaktera, pa će mnogima do kraja dana prisjesti slavlje. No uz pametne trikove brzo možete suzbiti neugodu izazvanu prejedanjem.
POGLEDAJTE VIDEO: Broj kalorija u piću
Stoga WebMD donosi savjete stručnjaka kako umanjiti štetu, ali koje korake poduzeti kako biste spriječili prejedanje.
Opustite se
U redu, prejeli ste se. Pa što onda? Jedan preobilan obrok neće vam narušiti zdravlje.
Osim toga, prevelik osjećaj krivnje zbog prehrambenih navika može vas navesti da si uskraćujete omiljene zalogaje, a zbog toga ćete se osjećati loše i nezadovoljno. Umjesto toga, odlučite što ćete učiniti drugačije u budućnosti kako biste spriječili prejedanje, posebno u danima koji slijede.
Prošećite
Lagana šetnja pomoći će potaknuti probavu i ujednačiti razinu šećera u krvi.
Ako vam se baš ne hoda, odlučite se za ležernu vožnju biciklom, ali nemojte pretjerivati u tome kako se cirkulacija ne bi fokusirala na noge umjesto na želudac.
Pijte vodu
Kako biste izbjegli neugodan osjećaj i nadutost zbog prejedanja, nemojte piti velike količine vode. Dovoljno je nakon obilnog obroka popiti jednu čašu vode.
To može pomoći tijelu da se riješi viška soli iz hrane, a pomaže i u sprječavanju zatvora. Nastavite piti vodu tijekom ostatka dana kako biste ostali hidrirani.
Nemojte leći
Ako ste se prejeli, zaboravite na drijemanje poslije ručka. Ležanjem gubite priliku da potrošite neke od kalorija koje ste upravo pojeli, a mogli ste ih sagorjeti pranjem suđa ili šetnjom.
Također, kada legnete s punim želucem, hrana se u probavnom traktu može vratiti natrag. To može usporiti probavu i pogoršati refluks kiseline.
Preskočite gazirano
Ako ste već pretjerali s hranom, gazirana pića nisu dobra ideja i neće pomoći ublažiti osjećaj težine u trbuhu. Kada ih pijete, gutate plin koji ispunjava probavni sustav.
Zbog toga ćete se osjećati još više napuhnuto. Dio plina možete izbaciti podrigivanjem, a ostatak se kreće kroz probavni sustav dok ga ne izbacite kao plin.
Darujte ostatke hrane
Ako vam nakon obroka ostane veća količina hrane, mogli biste pomisliti da zapravo niste pojeli previše, a to bi vas mogli nagnati da jedete još. Potvrđuju to i neka znanstvena istraživanja.
Ako odlučite zadržati ostatke, moglo bi pomoći ako ih podijelite u pojedinačne porcije kako sljedeći put kad posegnete za njima ne biste pretjerali. Ako znate da nećete moći odoljeti, nemojte u kuhinji čuvati na vidljivom mjestu bakine kolače s orasima i slične kalorijske bombe za kojima ćete svako toliko posezati.
Vježbajte
Nakon što se višak hrane u želucu slegnuo, dobro se oznojite. Trčite, dižite utege, igrajte košarku. Najbolje je pričekati barem tri do četiri sata nakon obilnog obroka.
To će sagorjeti neke od dodatnih kalorija, a može pomoći da ubrzate metabolizam i spriječite zatvor. Čini se da redovita tjelovježba pomaže u kontroli raspoloženja i gladi tako da je manja vjerojatnost da ćete se ubrzo opet prejesti.
Planirajte sljedeći obrok
U redu, danas ste tijekom ručka uspjeli pojesti i treći komad torte. Ostavite to za sobom i pripremite se kako ne biste pretjerali sutra i kasnije. Odaberite niskokalorične recepte i planirajte obroke za tjedan.
Odvojite vrijeme za pripremu što više obroka unaprijed, a zahvaljujući aplikacijama, danas možete isplanirati svaki obrok do zadnje kalorije i tako kontrolirati unos.
Jedite svjesno
Pokušajte na jelo gledati kao na vrstu meditacije. Obratite pozornost na okus, osjećaj i boju svoje hrane. Razmislite o obroku. Gdje je i kako hrana uzgojena?
Kako je pripremljen ovaj obrok? Pokušajte uzimati male zalogaje i dobro žvakati. Zastanite s vremena na vrijeme i zapitajte se osjećate li sitost. To vam može pomoći da jedete manje i osjećate se zadovoljnije.
Jedite polako
Može proći oko 20 minuta dok vaš želudac ne javi mozgu da je pun. Ako ste već pojeli previše u prvih 10 minuta, mozgu niste dali priliku da to shvati.
Pola sata kasnije sigurno ćete se osjećati nelagodno od previše hrane. Usporite i možda ćete otkriti da ne samo da unosite manje kalorija, već se i osjećate zadovoljnije.
Birajte zdravije
Možete jesti više hrane s manje kalorija ako hranu poput masnog mesa, bijelog kruha i pomfrita zamijenite zdravijim izborom. Razmislite o povrću poput brokule, tikvica, šparoga i zelene salate.
Cjelovite žitarice su bolje od bijele riže ili tjestenine jer imaju više proteina i vlakana. To će vam pomoći da duže ostanete siti pa ćete jesti manje.
Kada potražiti pomoć
Ako često jedete na način da se za svaki obrok pretrpavate hranom ili jedete dok vam ne pozli, možda imate poremećaj u hranjenju. Možda taj problem skrivate od drugih i osjećate sram nakon prejedanja, a čini vam se da ne možete prestati s takvom navikom iako to želite.
S vremenom to može ozbiljno utjecati na izgled tijela, ali i na mentalno zdravlje. Liječenje može pomoći, pa o tome porazgovarajte sa liječnikom obiteljske medicine.