Iako su promjene u obrascima spavanja potpuno normalan dio starenja, važno je znati razlikovati uobičajene promjene od onih koje mogu upućivati na ozbiljniji zdravstveni problem.
POGLEDAJTE VIDEO:
Većina ljudi s godinama primjećuje da spava kraće nego prije. Starije osobe u prosjeku provode manje sati u snu u usporedbi s mlađim članovima obitelji ili prijateljima. Osim kraćeg trajanja sna, česta je i njegova fragmentiranost, buđenje više puta tijekom noći postaje pravilo, a ne iznimka. Takav obrazac spavanja donekle podsjeća na onaj kod dojenčadi, koja su biološki 'programirana' buditi se više puta tijekom noći i spavati u kraćim intervalima.
Promjene u fazama sna
Promjene se događaju i unutar samih faza sna. S godinama se smanjuje udio dubokog sna, dok lagani san postaje dominantniji. Također, može doći do blagog smanjenja REM faze, dijela sna u kojem najčešće sanjamo. Sve to rezultira osjećajem plićeg i manje okrepljujućeg sna, pa se mnogi stariji ljudi bude s dojmom da se zapravo nisu dovoljno odmorili.
Jedna od ključnih promjena odnosi se i na cirkadijalni ritam, unutarnji biološki sat koji regulira ciklus budnosti i spavanja. Iako je taj ritam individualan, opći je trend da starije osobe postaju pospane ranije navečer te se bude ranije ujutro. Drugim riječima, prirodno dolazi do 'pomicanja' dana prema ranijim satima.
Utjecaj načina života i zdravlja
Mnoge od tih promjena posljedica su normalnih bioloških procesa koji prate starenje. No ponekad na kvalitetu sna utječu i promjene u načinu života. Primjerice, odlazak u mirovinu često znači smanjenu razinu svakodnevne aktivnosti, što može otežati uspavljivanje navečer.
Ipak, nisu sve promjene bezazlene. Poremećaji spavanja ili određena zdravstvena stanja mogu se razviti u srednjoj i starijoj dobi te značajno utjecati na san. Bolesti poput dijabetesa ili hormonalne promjene povezane s menopauzom mogu otežati kvalitetan odmor.
Također, poremećaji poput apneje u snu s godinama se često pogoršavaju. Ako se jave izraženi problemi, dugotrajna nesanica, učestala noćna buđenja uz osjećaj gušenja ili kronični umor, preporučljivo je obratiti se liječniku kako bi se isključio eventualni zdravstveni uzrok.
Kako poboljšati san u starijoj dobi?
Dobra vijest je da se kvalitetu sna može poboljšati pravilnom higijenom spavanja. Redovita tjelesna aktivnost tijekom dana jedan je od ključnih faktora, no intenzivno vježbanje u večernjim satima može imati suprotan učinak jer stimulira mozak i otežava uspavljivanje.
Održavanje redovitog vremena odlaska na spavanje također je važno, uz razumijevanje da se prirodno vrijeme pospanosti s godinama mijenja. Stručnjaci savjetuju i izbjegavanje ekrana barem sat vremena prije odlaska u krevet. Ako se probudite usred noći, pokušajte ne posezati za mobitelom niti gledati na sat, jer svjetlost i mentalna stimulacija mogu dodatno razbuditi organizam. U slučaju da ne možete ponovno zaspati, bolje je nakratko ustati i otići u tamnu, mirnu prostoriju dok se ponovno ne pojavi osjećaj pospanosti.
Promjene u snu sastavni su dio starenja. Iako mogu biti frustrirajuće, najčešće su posve normalne. Ključno je prepoznati kada je riječ o uobičajenim prilagodbama organizma, a kada o potencijalnom zdravstvenom problemu. Uz dobru higijenu spavanja i brigu o općem zdravlju, moguće je i u starijoj dobi održati kvalitetan i okrepljujući san.