Iako se predviđalo da će se konzumacija opijata smanjiti u vrijeme prvog 'lock downa' uslijed pandemije Covid-19 u Hrvatskoj, stanje na terenu pokazalo je suprotno. Tako su u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče nakon prvog 'lock downa' zabilježili pad dolazaka novih pacijenata, no nakon toga zabilježeno je povećanje broja ovisnika koji su se prijavili za bolničko liječenje za čak 30 posto u odnosu na uobičajen broj liječenih u isto vrijeme proteklih godina.
POGLEDAJTE VIDEO: Kako stojimo s ovisnošću od alkohola
Najveći porast bilježi se kod ovisnika o kokainu i amfetaminima, a posebno zabrinjava činjenica da je kod mnogih najčešći odgovor na neizvjesnost uzrokovanu pandemijom, ali i potresom, koji je za građane Zagreba također značajan uzrok neizvjesnosti i tjeskobe, povećana potrošnja alkohola. Također, na liječenje se javlja sve više ljudi koji inače nisu imali psihičkih problema i liječenje im u 'normalnim' uvjetima ne bi bilo potrebno, upozorili su stručnjaci koji se bave liječenjem ovisnika na okruglom stolu povodom Mjeseca borbe protiv ovisnosti.
- Raspravu su organizirali Gradski ured za zdravstvo Grada Zagreba i Klinika za psihijatriju Vrapče, a uz dr. Ivana Čelića, pročelnika Zavoda za dualne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče, te voditeljicu, dr. Ivanu Portolan Pajić, zamjenicu pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba, u njoj su sudjelovali dr. Mirjana Orban, voditeljica Službe za mentalno zdravlje Nastavnog zavoda za javno zdravstvo 'Dr. Andrija Štampar', dr. sc. Luka Maršić, prof. antropologije, Klinika za psihijatriju KBC Sestre milosrdnice Zagreb, prim. dr. Anto Orešković, voditelj Odjela za alkoholizam i druge ovisnosti Psihijatrijske bolnice 'Sv. Ivan'.
Portolan Pajić posebno upozorava kako je analiza urinarnih biomarkera ilegalnih droga u otpadnim vodama grada Zagreba pokazala da se zloporaba nekih droga značajno povećala od 2009. godine, od kad se provodi to istraživanje. Tako su u 2019. u odnosu na referentnu 2009. godinu srednji dnevni protoci biomarkera kokaina bili 5,4 puta viši, kanabisa 7,6 puta viši, MDMA 14 puta viši, a amfetamina čak 50 puta, istaknula je.
Iako se stručnjaci slažu oko toga da još ne možemo tvrditi da će se kod svih ovisnosti zbog pandemije Covid-19 zabilježiti porast broja ovisnika i konzumacije opijata, kažu kako neizvjesnost koja prati pandemiju vodi u porast tjeskobe i mentalnih problema, s kojima se neki neće znati nositi drugačije nego uz njihovu pomoć. Stručnjaci posebno podsjećaju kako je to bilo očito u vrijeme prije prvog 'zatvaranja' u Hrvatskoj krenula navala na trgovine radi nabave nekih namirnica, pri čemu se alkohol kupovao u ogromnim količinama.
- Taj alkohol se popio, pri čemu ljudi nisu svjesni toga kako on na njih djeluje. Naime, smatra se da je za prosječnog čovjeka pola jedinice pića ona mjera koja neće izazvati posljedice, što je zapravo pola čaše vina ili pola krigle piva, odnosno jedno žestoko piće. Dakle, svi oni koji piju više trebaju se zapitati kakve će to posljedice imati – upozorio je prim. dr. Anto Orešković.
Posebno je naglasio problem mladih, koji su se neko vrijeme okupljali ispred HNK te u dva, tri sata druženja znali popiti po 4 ili 5 jedinica pića nekoliko puta tjedno, što je ponašanje tipično za vrijeme koje inače provode u klubovima.
- Klubovi su sada zatvoreni, no treba obratiti pažnju na dostupnost alkohola na obiteljskim druženjima ili partyjima koji će se organizirati i u vrijeme božićnih blagdana - upozorio je dr. Orešković.
Pandemija Covida i pandemija ovisnosti se križaju i to zahtijeva posebnu pažnju stručnjaka, ističe i dr. Ivan Čelić, koji posebno upozorava na istraživanja čiji su rezultati objavljeni u časopisu Molecular Psyciatry, prema kojem je udio zaraženih korona virusom među općom populacijom na svjetskoj razini oko 10,3 posto, dok je taj udio među ovisnicima 15,6 posto, što ukazuje na to da su ovisnici podložniji zarazi. Problem je i u tome što neke vrste opijata povećavaju rizik od Covid-19, kao i od težih komplikacija.
- Još u drugoj polovici ožujka stručnjaci iz SAD-a su upozorili kako ovisnost o duhanu i nekim opijatima može povećati rizik od zaraze te od težih komplikacija. Tako je utvrđeno da ovisnici o duhanu i marihuani, koji udišu topli zrak, time mogu oštetiti stanice u plućnom tkivu i tako povećati rizik od naseljavanja virusa u plućima. Poznato je da neki opijati mogu dovesti do respiratorne depresije, a posljedično i do hipoksije mozga (manjak kisika), što može dovesti i do oštećenja u mozgu. Iako u Hrvatskoj nemamo puno ovisnika o metamfetaminu, valja znati da on sužava krvne žile i povećava rizik od hipertenzije, što u slučaju infekcije korona virusom može dovesti do fatalnih komplikacija – upozorava dr. Čelić.
Dodaje kako se čini da su se tijekom prvog lock downa u Hrvatskoj češće koristile supstance koje 'spuštaju', dakle alkohol, marihuana i sedativi, čija konzumacija često nije pod liječničkom kontrolom, što je poseban problem.
Lock down i mjere zaštite od korone značajno su promijenile način rada s ovisnicima i stručnjaci su se tome morali prilagoditi vrlo brzo, kaže dr. Mirjana Orban. Za službu za mentalno zdravlje NZJZ 'Dr. Andrija Štampar' to je značilo veliki pad dolazaka ovisnika na tretmane, no dobro je da je to istodobno pratio značajan rast onih koji su bili obuhvaćeni on-line komunikacijom – baš kao i u bolnicama koje su svoje programe dnevnih bolnica uvelike preselile u virtualni svijet. Tako je većina kojoj je podrška trebala nju i dobila. Kako su se korisnici sada i fizički počeli vraćati, čini se da se je dio starih ovisnika podlegao izazovima jer ima poozitivnih na THC, dok se kod starijih bilježi zloporaba kokaina.
- Ponašajne ovisnosti, kao što je ovisnost o kocki, nastaju zato što čovjek traži ugodu u izazovnim situacijama, a u vrijeme strahova uslijed pandemije Covid-19, ta je potreba povećana. Iako Covid nije promijenio ništa značajno u tom smislu, duboka neizvjesnost i ludilo u kojem živimo stvorit će mentalne probleme kod mnogih koji kroz strah, konfuziju i tjeskobu koje su posljedica pandemije traže zadovoljstvo i sreću bez puno napora. Zato kao društvo moramo biti odgovorni kad su u pitanju poruke koje se šalju, što se posebno odnosi na medije – upozorava antropolog dr. Luka Maršić.
U sklopu prevencije posebno je važno raditi na tome da ljudi prepoznaju da problemi nisu negdje drugdje, izvan njih, nego da ih trebaju tražiti u sebi i raditi na učinkovitom rješavanju emocija. Velika je odgovornost i na roditeljima, posebno u vrijeme kad djeca prakticiraju on-line nastavu, pa imaju prilike više razgovarati s njima, dok kao društvo više pažnje moramo posvetiti jačanju roditeljskih i obiteljskih kompetencija, zaključuju stručnjaci.
Dobra je vijest u tom kontekstu da je Služba za mentalno zdravlje NZJZ tijekom nedavno izdala digitalni priručnik pod nazivom 'Radi na sebi', namijenjen i mladima i roditeljima, kao pomoć u kontroli emocija i uspostavljanju kvalitetnijih odnosa, kako bi rizik od ovisnosti. Osim na stranicama NZJZ, priručnik se može pronaći i na stranicama Centra za zdravlje mladih, što je digitalna platforma pokrenuta upravo s ciljem unapređenja mentalnog zdravlja mladih, zamišljena kao pomoć njima, ali i roditeljima te učiteljima i nastavnicima te drugim stručnjacima koji s njima rade, istaknuto je.