S prvim školskim zvonom mijenjaju se i prehrambene navike djeteta. Vremenski razmak između glavnih obroka često je velik, pa je iznimno važno osigurati im doručak, ali i hranjivu užinu.
- Međuobroci, primjerice, koji se unose tijekom odmora izrazito su važni za koncentraciju i funkciju mozga. Djeca školske dobi nalaze se u periodu intenzivnog rasta i razvoja, pa su nutritivno vrijedne namirnice tad nezamjenjive. Tijekom djetinjstva djeca u prosjeku dobiju oko 1,5-2 kilograma i narastu 5-7,5 cm na godinu, zbog čega je ključno zadovoljiti potrebe za proteinima, glavnim građevnim materijalom organizma - govori nutricionistica Darija Vranešić Bender, znanstvena koordinatorica projekta “Petica – igrom do zdravlja”, koji je usmjeren na prevenciju pretilosti u djece školske dobi, a provodi ga Hrvatski liječnički zbor.
POGLEDAJTE VIDEO:
Broj djece i mladih s pretilošću u svijetu povećao se više od 10 puta u posljednjih 40 godina, s 11 milijuna na 124 milijuna.
U Hrvatskoj 33 posto dječaka i 20 posto djevojčica ima prekomjernu masu ili pretilost, a tek se 39 posto dječaka i 26 posto djevojčica bavi umjerenom tjelesnom aktivnošću, najmanje 60 minuta na dan. Samo 58 posto dječaka i 60 posto djevojčica doručkuje svakog radnog dana, 45 posto dječaka i 46 posto djevojčica jede voće najmanje jednom dnevno.
- Dnevni unos hrane treba raspodijeliti na 4-5 manjih obroka, radije nego na 2-3 velika. Doručak bi pritom trebao osigurati od 25 do 30 posto ukupnog dnevnoga kalorijskog unosa. Također, pokazalo se da djeca koja doručkuju imaju manje problema s kontrolom tjelesne mase, te tako osiguravaju prvu energiju ključnu za dobro funkcioniranje tijekom dana te koncentraciju i pamćenje u školi - kaže nutricionistica Vranešić Bender.
Žitarice s mlijekom ili jogurtom, voćni sok, sendvič s mliječnim namazom, sirom i šunkom, kuhano jaje, neke su od namirnica koje čine kvalitetan doručak. Dnevno je poželjno jesti dva do tri puta raznovrsno povrće, a od toga barem jednom tjedno mahunarke (grašak, bob, leća, mladi grah).
Svaki dan treba pojesti barem dvije voćke. Na unos masnoća svakako treba paziti, no masnoće se iz prehrane djeteta ne smiju izbaciti. Odlični izvori vrijednih masnoća su riba, meso, mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, orašasti plodovi, maslinovo ulje i druga biljna ulja. Za djecu su posebno važne i omega-3 masne kiseline, koje imaju blagotvorno djelovanje na misaone sposobnosti.
Ono što treba smanjiti je unos rafiniranih žitarica i povećati unos cjelovitih žitarica (kuhane ili punozrnata peciva). Pritom ne treba pretjerivati da ne biste opteretili dijete s previše neprobavljivih vlakana. Bit će sasvim zadovoljavajuće ako 30-50 posto unesenih žitarica budu cjelovite.
ZOBENA KAŠA SA SMOKVAMA
Sastojci: šalica toplog mlijeka, 1/2 šalice zobenih pahuljica, banana, žličica meda, 2 suhe šljive i 2 smokve, 1/2 jabuke
Priprema: Zobene pahuljice stavite u toplo mlijeko da omekšaju, a potom ih pomiješajte s bananom i medom. Kašu poslužite s komadićima suhih šljiva, smokava i jabuke.
ZELENA BOMBA
Sastojci: 2 šalice mlijeka, šalica narančina soka, šalica špinata, banana, med, cimet
Priprema: Sve sastojke stavite u blender i miksajte dok ne dobijete homogenu smjesu. Dodajte žličicu meda i malo cimeta pa još malo miksajte.
Sastojci: 3 jaja, 1/2 crvene i žute paprike, 100 g špinata, 3 žlice mlijeka, 2 žlice svježeg sira, 2 šnite pureće šunke
Priprema: Jaja lagano umutite, posolite, popaprite i dodajte mlijeko. Paprike 3-4 minute pirjajte na maslinovu ulju, pa dodajte špinat i ravnomjerno zalijte smjesom od jaja. Poslužite uz sir, pureću šunku i zelenu salatu.